Očekuje se da i 2015. bude turbulentna
Poražavanje Islamske države u Iraku i Siriji je prioritet za zapadne države, sile u Zalivu i Tursku, Rusiju i Kinu. I dalje je nejasno, međutim, mogu li one premostiti razlike povodom sudbine sirijskog predsjednika Bašara al Asada
Od finansijske krize u Rusiji do sajber ratovanja sa Sjevernom Korejom, 2014. je stvorila nova žarišta sve do posljednjih dana, nagovještavajući isto tako turbulentnu 2015. Nastaviće se gotovo svi veliki sukobi, poput rata sa ekstremistima Islamske države, natezanje Zapada sa Rusijom oko Ukrajine i borba protiv ebole.
"Normalno je nakon ovakve godine očekivati smirivanje situacije,“ kaže Džon Baset, bivši visoki zvaničnik britanske državne agencije za praćenje elektronskih komunikacija, GCHQ, a sada saradnik na Oksfordu.
"Ali nijedan od ovih problema nije riješen a ono što ih podstiče je i dalje prisutno.“
Uzroci su različiti - globalno pomjeranje ekonomske moći sa Zapada, nove tehnologije, regionalna rivalstva i ljutnja zbog porasta nejednakosti bogatstva. Izvještaj Instituta za ekonomiju i mir u junu je pokazao da mir u svijetu opada sedmu godinu zaredom od 2007, preokrećući višedecenijski trend poboljšanja.
Ista grupa je u novembru saopštila da je broj žrtava u napadima ekstremista povećan za 60 odsto i dostigao rekord, prvenstevno u Iraku, Siriji, Avganistanu, Pakistanu i Nigeriji, i to u vrijeme kada je sposobnost Zapada da odgovori vojno ograničena dok Vašington i njegovi evropski saveznici krešu vojne budžete.
Ruska enigma
Dok se zapadni kreatori politike nadaju da će ruska ekonomska kriza sputati ambicije Vladimira Putina, drugi brinu da bi ga to moglo učiniti još nepredvidivim. Zvaničnici NATO kažu da će alijansa svaku agresiju, čak i prikrivenu, u baltičkim državama, tretirati kao ratni čin.
Kina nagomilava vojnu moć. Ona polaže pravo na skoro čitavo Južno kinesko more, za koje se vjeruje da je bogato naftom i gasom. Brunej, Malezija, Filipini, Vijetnam i Tajvan, takođe imaju pretenzije. U Istočnom kineskom moru, niz ostrva na koja pravo polažu i Kina i Japan, jako su zategli odnose.
Neki zvaničnici i analitičari kažu da preopterećenost Zapada znači da sukob u jednom dijelu svijeta može ohrabriti potencijalne neprijatelje drugdje da iskušaju sreću, što je potencijalni faktor u sve većoj agresivnosti Sjeverne Koreje.
Vašington je optužio Pjongjang da je izveo sajber napad na Soni pikčrs zbog filma koji prikazuje planirane ubistva lidera Kim Džong una. Sjeverna Koreja je odbacila tu optužbu.
Bliskoistočni vrtlog
Neprijatelji Vašingtona postaju vještiji u "dvosmislenom ratovanju“, koristeći lukavu taktiku poput "zelenih čovječuljaka“ u neoznačenim uniformama i vozilima koje je Rusija, prema tvrdnjama Zapada, rasporedila u Ukrajini.
Izraelu možda više neće biti dovoljna prikrivena taktika kao način za usporavanje nuklearnog programa Irana. Kako je krajnji rok za sporazum sredina godine, neki analitičari vjeruju da bi izraelska vlada mogla pokrenuti vojni napad da ga sabotira.
"Ako Iran pristane na dogovor, a to ostaje veliko 'ako', to bi moglo poslužiti kao okidač za takav događaj,“ ocjenjuje Najdžel Inkster, bivši zamjenik šefa britanske Tajne obavještajne službe MI6 a sada šef odjeljenja za transnacionalne prijetnje u londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije.
On kaže da će puno toga zavisiti od toga hoće li izraelski premijer Benjamin Netanjahu pobijediti na martovskim izborima i koliko tvrdolinijaška koalicija će biti formirana. Većina svjetskih sila je ujedinjena oko jedne prijetnje.
Poražavanje Islamske države u Iraku i Siriji je prioritet za zapadne države, sile u Zalivu i Tursku, Rusiju i Kinu. I dalje je nejasno, međutim, mogu li one premostiti razlike povodom sudbine sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Prvi mjeseci 2015. će biti ključni i za borbu protiv ebole. Veliko američko vojno raspoređivanje u cilju osnivanja centara za liječenje u Liberiji pomaže u usporavanju pojave novih slučajeva, ali se virus i dalje širi u Sijera Leoneu i Gvineji.
( Vijesti online )