Hrvatska: Josipović favorit, vjerovatan drugi krug
Iako je već pet godina uvjerljivo najpopularniji političar, Josipoviću su borbu za novi mandat i priželjkivanu pobjedu u prvom krugu otežali izuzetno loš rejting vlade, kao i teška ekonomska situacija
U Hrvatskoj se u nedjelju održavaju predsjednički izbori na kojima će se glavna bitka voditi između aktuelnog predsjednika, socijaldemokrate Iva Josipovića, i konzervativke Kolinde Grabar Kitarović iz Hrvatske demokratske zajednice.
Na izborima učestvuje ukupno četiri kandidata, a ankete predviđaju da će građani predsjednika izabrati u drugom krugu, 11. januara, jer niko od kandidata neće uspjeti da dobije podršku više od 50 odsto izašlih na birališta.
Glavni favorit je aktuelni šef države čija bi pobjeda, smatraju analitičari, godinu dana prije parlamentarnih izbora mogla da vrati u život vladajuću koaliciju lijevog centra.
Iako je već pet godina uvjerljivo najpopularniji političar u Hrvatskoj, Josipoviću su borbu za novi mandat i priželjkivanu pobjedu u prvom krugu otežali izuzetno loš rejting vlade socijaldemokrate Zorana Milanovića, koju podržava svega 20-tak odsto birača, kao i teška ekonomska situacija. Kritičari Josipoviću zamjeraju što je tek tokom kampanje otvorenije kritikovao vladinu ekonomsku politiku.
Hrvatska ove godine bilježi šestu uzastopnu godinu recesije i visoku stopu nezaposlenih od oko 19 odsto, što je, uz podizanje nacionalnih strasti kroz protivljenje ćirilici u Vukovaru i podrške protestu dijela branitelja, ojačalo Hrvatsku demokratsku zajednicu.
Sva predizborna istraživanja pokazuju da će Josipović i Grabar Kitarović odmjeriti snage u drugom krugu, jer se trenutno podrška Josipoviću kreće oko 45 odsto, a Grabar Kitarović oko 35 odsto. Uz njih su kandidati desničar Milan Kujundžić, bivši funkcioner HDZ-a, i 24-godišnji građanski aktivista Ivan Vilibor Sinčić iz organizacije "Živi zid", koja sprječava nasilne deložacije.
"Josipović ima vjerovatno dovoljnu prednost za drugi krug, ali moguća je pobjeda i u prvom krugu. U ovom trenutku se, međutim, ne čini vjerovatnim da u prvom krugu dođe do potrebnih više od 50 odsto glasova izašlih", izjavio je ugledni politički analitičar Žarko Puhovski za agenciju Beta.
On je ocijenio da je Josipovićeva prednost to što je prepoznatljiv, a veliki nedostatak činjenica da je tokom njegovog petogodišnjeg mandata u zemlji katastrofalno ekonomsko stanje. Zbog sve toga, Puhovski smatra da se Josipović u kampanji morao distancirati od aktuelne Vlade.
Analitičari se slažu da bi pobjeda Grabar-KItarović značila i da su parlamentarni izbori krajem 2015. odlučeni u korist desnice, jer bi to dodatno osnažilo najpopularniju stranku u zemlji HDZ , dok bi Josipovićeva pobjeda ljevici dala šanse da preokrene negativne trendove.
Prema posljednjim anketama, velika borba vodi se i za treće mjesto između desničara Milana Kujundžića i mladog Ivana Vilibora Sinčića.
"Sinčić će proći bolje nego što se očekivalo što je povezano s činjenicom da je mlad i da ne može biti optužen za greške političara, pa možda do dođe i do dvocifrenog rezultata", ocijenio je Puhovski za Betu.
On smatra da kandidat "Živog zida" uzima glasove i ljevici i desnici, ali više aktuelnom predsjedniku kome, kako navodi Puhovski, nedostaje četiri-pet odsto glasova za pobjedu u prvom krugu.
Zvanična kampanja za ove izbore bila je veoma kratka, trajala je svega 20-tak dana. Stručnjaci su je ocijenili dosadnom i bezličnom, skoro neprimjetnom u vrijeme kada je većina građana brinula kako će pripremiti Božićnu trpezu. Atmosfera u Zagrebu je mnogo više praznična nego predizborna, gotovo je nemoguće vidjeti plakate s likovima glavnih kandidata.
I svojim sadržajem kampanja je ponudila malo - Ivo Josipović fokusirao se na ustavne reforme, koje je ocijenio važnim za oživljavanje ekonomije, a kandidatkinja HDZ na kritike aktuelnog predsjednika kojeg smatra "preblagim" prema Vladi.
Nastupe bivšeg HDZ-ovca Milana Kujundžića karakterisalo je uglavnom vrijeđanje na ličnoj osnovi političkih protivnika, dok je Sinčić obećavao nastavak borbe protiv deložacija građana, ali samo onih koji nisu u političkim strankama, kao i "oslobađanje od tajkuna i banaka".
Ovi predsednički izbori ostaće upamćeni i po malom broju kandidata, manje ih je bilo samo 1997. godine, kada ih je bilo troje. Na posljednjim predsjedničkim izborima bilo je 12 kandidata, a aktuelni predsjednik Ivo Josipović je kao kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) pobijedio u drugom krug bivšeg SDP-ovca Milana Bandića, koji je nastupio kao nezavisni kandidat.
( Beta )