Pažin: Izmjene Zakona o medijima neustavne

Predlog izmjena i dopuna Zakona o medijima nije u skladu sa crnogorskim Ustavom, ni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ocijenio je zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Zoran Pažin.

Predstavnici svih parlamentarnih partija, osim Demokratske partije socijalista, predali su u skupštinsku proceduru Predlog zakona o dopunama Zakona o medijima, kojim se predviđa zabrana distribucije medija koji bi prekršio sudsku zabranu distribucije spornih sadržaja.

Pažin je na današnjoj sjednici Odbora za ljudska prava predstavio Informaciju o međunarodno- pravnim postupcima protiv Crne Gore pred ESLjP u Strazburu.

On je rekao da je Ustav Crne Gore jasan u dijelu definisanja razloga za zabranu medija.

“Ako ovaj Predlog bude usvojen u Skupštini, sa punom profesionalnom odgovornošću kažem da bi Evropski sud u nekom eventualnom budućem postupku rekao da je on u suprotnosti sa Ustavom i da takva mjera ne bi bila neophodna u demokratskom društvu”, kazao je Pažin.

Pažin je poručio da treba mijenjati građansko pravni okvir, ali ne na način na koji je to predviđeno tim Predlogom zakona o medijima. On je kazao da su u 2013. godini podnešene 1062 predstavke protiv Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu. Pažin je rekao da se sada nalazi oko 800 predstavki pred Evropskim sudom.

Prema njegovim riječima, u međuvremenu je Evrospki sud donio preko 200 odluka koje se odnose na Crnu Goru, među kojima je za oko 99 odsto slučajeva u preliminarnoj fazi postupka odbacio predstavke. Predstavke su, kako je objasnio, odbijene kao očigledno neosnovana ili neprihvatljiva.

Pažin je kazao da indeks za 2013.godinu, koji označava broj predmeta pred sudom na deset hiljada stanovnika, iznosi 4,70, dok je prosjek na nivou država članica Savjeta Evrope (SE) 0,79.

On je rekao da je od dana objavljivanja Informacije Sud donio još tri presude, od kojih su dvije predstavke odbačene zbog neosnovanosti. Pažin, kako je rekao, očekuje da će broj predstavki u 2014. biti manji.

"Pad indeksa, kao i zadržavanje na istom nivou bilo bi zadovoljavajuće”, rekao je Pažin.

On je predstavio i preporuke koje se navode u pomenutom dokumentu.

Pažin je ocijenio da je dobro što je praksa postupka Ustavnog suda po ustavnoj žalbi unaprijeđena od dana objavljivanja Informacije.

"Nikada nije dovoljno, uvijek se može još nešto učiniti. Ali praksa Ustavnog suda za ovu godinu je daleko bolja nego što je to bilo u prethodnom periodu”, poručio je Pažin.

On je podsjetio i na vladine izmjene Zakona o Ustavnom sudu, pohvalivši odredbu prema kojoj se ustavna žalba može uputuiti i povodom nečinjenja određenog organa. Prema riječima Pažina, Ustavni sud bi na državnom nivou trebalo da bude ono što je Evropski sud za ljudska prava na regionalnom.

On je ukazao i na preporuku za boljom primjenom Haške Konvencije o građansko pravnim postupcima međunarodne otmice djece, navodeći da se sudovi u Crnoj Gori ne snalaze najbolje u tumačenju odredbi Konvencije.

Pažin je rako da bi, u cilju adekvatne primjene Konvencije, bilo neophodno edukovati sudije angažovane u slučajevima porodično pravnih i izvršnih pravosudnih djela.

On je ukazao i na potrebu revidiranja određenih odredbi Zakona o krivičnom postupku, koje se odnose na položaj okrivljenog u pretkrivičnom postupku.

Pažin se osvrnuo i na posljedice ukidanja uvrede i klevete kao krivičnih djela, podsjećajući da ta odluka nije donijeta potpunim društvenim konsenzusom.

Ukazujući na činjenicu da su i pojedini stručnjaci ocijenili da crnogorsko društvo nije bilo spremno za taj korak, naveo je da je problem to što je nakon njihovog ukidanja “nastao brisani prostor”.

To se desilo, kako je objasnio, zato što reforme u toj oblasti nijesu nastavljene i nije zaokružen građansko pravni okvir koji bi trebalo da podnese teret dekriminalizacije uvrede klevete i doprinese zaštiti prava ličnosti.

Prema riječima Pažina, loše je što koncept naknade štete, na šta se, kako je naveo, svodi koncept zaštite prava ličnosti je zastario. “Potrebno je raditi na građansko pravnoj kodifikaciji radi jačanja pravne sigurnosti”.

Predsjednik Odbora za ljudska prava Halil Duković rekao je da je činjenica da je u 99 odsto slučajeva odbijena predstavka protiv Crne Gore pozitivna i da to znači da su “sudovi u Crnoj Gori radili na odgovarajući način”.

On je ukazao na ipak veliki broj predstavki protiv Crne Gore, pitajući da li to znači da građani nemaju povjerenja u pravosudni sistem u Crnoj Gori.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, ukazala je na preporuku koja se tiče nedjelotvornosti ustavne žalbe, objašnjavajući da bi jedan od razloga za to mogao biti nepostojanje dovoljnog broja sudija Ustavnog suda.

Ona je, kao jedan od uzroka odbijanja velikog broja predstavki, navela i mogućnost nepoznavanja prakse tog suda među zastupnicima iz Crne Gore.

“Građani bi trebalo da znaju da pojedini advokati možda i ne znaju na pravi način da pišu predstavke, jer možda ne poznaju dovoljno praksu Evrospkog suda”, kazala je Jonica.

Odogovarajući na pitanja poslanice Jonica, Pažin je kazao da je tačno da veliki broj predstavki pred Evropskim sudom može značiti da su očekivanja građana nerealna, ali i da punomoćnici možda ne poznaju dovoljno praksu tog suda. “Punomoćnici se možda ne snalaze dovoljno sa praksom ESLjP”.

Poslanica DF, Ljiljana Đurašković, kazala je da veliki broj predstavki protiv Crne Gore znači da građani nemaju dovoljno povjerenja u pravosidni sistem u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, to znači da je to znak da se ljudska prava u državi krše.

Poslanik DF, Zoran Miljanić, rekao je da se mora prihvatiti da je indeks od 4,7 odsto visok i da građani nemaju povjerenja u crnogorsko sudstvo, poručujući da je potrebno tražiti uzroke takvog stanja.

Zamjenica ministra pravde Branka Lakočević, komentarišući preporuke iz Informacije, kazala je da se, radi unapređenja djelotvornosti ustavne žalbe, u Zakonu o Ustavnom sudu predviđa da se ona moža uputiti i radi nečinjenja, kao i onda kada nijesu svi drugi instrumenti iscrpljeni, ali se procjenjuje da su nedjelotvorni.

Komenatrićući preporuke o efektivnijem sprovođenju Haške konvencije o građansko pravnom aspektu otmice djece, ona je rekla da je direktna primjena te konvencije problem, ali da se “radi na otklanjanju prepreka”.

Lakočević se složila da bi trebalo raditi na boljem uređenju koncepta nadoknade štete. “To što još nijesmo riješili ne znaći da nećemo”.

( Mina )