Nacrt Zakona o životnoj sredini nije loš, ali je kažnjavanje ostalo u magli

Nacrt zakona o životnoj sredini generalno je dobar i prenio je veći dio odredbi EU koje se tiču zaštite životne sredine, ali njegova najveća mana je što se načelno i neodređeno bavi kažnjavanjem u slučaju neispunjavanja predviđenih obaveza.

Zbog toga će, kako se navodi u komentarima na Nacrt NVO “Grin houm”, proći više godina prije nego se uspostavi njegova adekvatna primjena.

Nacrtom zakona predviđeno je osnivanje katastra zagađivača i utvrđivanje ekološkog znaka za proizvode i usluge namijenjene opštoj potrošnji, koji u poređenju sa sličnim proizvodima i uslugama manje zagađuju životnu sredinu pri proizvodnji, prometu, potrošnji i odlaganju ili su dobijeni reciklažom otpada

“Kada je riječ o utvrđivanju tehničkih standarda i drugim instrumentima za zaštitu životne sredine, osim njihovog nabrajanja jedva da se načelno uređuju u tekstu zakona. Pitanja vezana za zagađenja uzrokovana od nepoznatih lica se skromno spominju u dijelu naplate iz eko naknada, iako je ovo jedan od najčešćih uzroka šteta u životnoj sredini i djela koja prolaze nekažnjeno i na kraju bez adekvatnih sanacija. Monitoring obezbjeđuje i dalje sam zagađivač na svojim postrojenjima i sličnim zahvatima, i teško da možemo očekivati takav stepen odgovornosti da će lice adekvatno prijavljivati zagađenja i samoinicijativno potraživati kažnjavanje za prekoračenja koja ostvari”, navodi se u komentaru “Grin houma”.

Ta NVO je pozdravila i obavezu iz zakona o donošenju Nacionalne strategije o klimatskim promjenama, Strategije niskokarbonskog razvoja, Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, a dobro rješenje, po njima, je i osnivanje instituta nacionalne mreže za monitoring stanja životne sredine koja podrazumijeva da sve stručne laboratorije koje ispunjavaju opšte i posebne uslove propisane zakonom mogu obavljati određene vrste monitoringa.

“Međutim, navedeno je da zakon ne prepoznaje niti priznaje analize referentnih laboratorija koje su akreditovane u zemljama EU a ne i u Crnoj Gori”, kaže se u komentarima.

Time se, kako navode, za ključne analize stvara monopol i nemogućnost adekvatnog kontrolisanja. Takođe, izdvojeni su i definisani poslovi samo pojedinih inspekcija, iako se pitanja životne sredine tiču i raspoređuju na više različitih inspekcija kao što je npr. inspekcija za zaštitu prostora, vodoprivredna, rudarska i sl. Nema definisanih kaznenih odredbi za propušteni ili neadekvatni inspekcijski nadzor, kao upravni i upravljački nadzor teritorijalnom jedinicom koji mora biti pozvan na odgovornost i radnje propuštanja kontrole i preventivnog djelovanja u cilju sprečavanje zagađenja”.

“Grin houm” smatra da Nacrt zakona mora da ustanovi eko fond u praksi i namjensko trošenje sredstava iz ovog fonda za preventivno djelovanje, sprečavanje, smanjivanje negativnih uticaja i revitalizaciju prirodnih resursa.

Klima mijenja strateške dokumente

Javna rasprava o Nacrtu zakona biće održana u četvrtak, a na izmjene postojećeg, koji je donesen prije šest godina, kako je “Vijestima” ranije kazala direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, Vlada se odlučila da se ne bi desilo da Crna Gora ima lošiju sliku o stanju životne sredine, ali i zbog usaglašavanja sa propisima EU, kao što je dio koji se tiče zabrane upotrebe žive, azbesta i drugih vrsta štetnih hemikalija.

Prvi put u njemu će se naći i klimatske promjene, koje nijesu imale mjesto u pravnom sistemu koji se tiče životne sredine, što je i bila zamjerka u izvještaju EK o napretku.

Predviđena je izrada Nacionalne strategije o klimatskim promjenama i da se ciljevi strategije moraju uzeti u obzir prilikom izrade drugih strateških dokumenata od energetike i saobraćaja do poljoprivrede i šumarstva.

Katastar zagađivača

Nacrtom zakona predviđeno je osnivanje katastra zagađivača i utvrđivanje ekološkog znaka za proizvode i usluge namijenjene opštoj potrošnji, koji u poređenju sa sličnim proizvodima i uslugama manje zagađuju životnu sredinu pri proizvodnji, prometu, potrošnji i odlaganju ili su dobijeni reciklažom otpada.

Trebalo bi da bude uspostavljen i Informacioni sistem zaštite životne sredine radi efikasnog identifikovanja, klasifikovanja, obrade, praćenja i evidencije prirodnih resursa.

( Dejan Peruničić )