Gledajući u ekrane gledamo u nas same

Brigita Antoni je treća od tri mlade crnogorske umjetnice koje su se zajedno predstavile na izložbi “Tereni tijela” u Beogradu. Njena instalacija “Selfie Vaginas” je, uz radove Jovane Vujanović i Teodore Nikčević, bila izložena u galeriji “U10 Art Space”.

“Instalacija ‘Selfie Vaginas’ se sastoji od šest digitalnih printova i tri gif formata koji su prikazani na laptopu. Preko virtuelne realnosti prikazujem da je moguće svako oslobađanje od nečeg suvišnog, poput suvišnih emocija, što tijelu ne daje da funkcioniše fluidno. To sam prikazala digitalnim crtežima koji su postavljeni preko fotografija mog tijela. Gifovi svojim ponavljanjem prikazuju nemogućnost da se izađe iz ove priče”, objašnjava Antoni za “Vijesti”.

Ona kaže da je izražavanje novim medijama, koji su sve češći u umjetničkoj praksi, u njenom slučaju i jedini način za izražavanje i dodaje da “sloboda dolazi jedino iz iskrenosti sa kojom prilazi ideji i realizaciji rada”.

Pojmovi kao što je “selfi”, pa i “gif” su neizostavan dio današnjice, a Antoni ih je pretvorila u umjetnost. I sama kaže da se danas previše vremena provodi gledajući u ekrane, ali ono što joj je posebno zanimljivo jeste to što uglavnom gledamo u slike nas samih.

“Danas smo u takvoj životnoj situaciji u kojoj provodimo dosta vremena gledajući u ekrane, bilo da radimo ili se zabavljamo. Ono što je meni interesantno, u ovom slučaju, jeste da mi zapravo gledamo u slike nas samih, bilo da su u pitanju naše fotogarfije, selfiji, ili pratimo i čitamo nešto što nas zanima, tako da mi je imalo smisla da se na ovaj način izrazim kroz portret i gif kao likovnu formu i prikažem sebe i svoje emotivno stanje”, priča ona.

Izložba “Tereni tijela” je, kaže umjetnica, povratak na “ja”.

“Izložba aktivira čitav niz pitanja u vezi sa identitetom i tijelom kao oruđem mapiranja svijeta oko sebe”, istakla je i odgovorila na to koja je pitanja sama željela postaviti ili koje je odgovore svojim radom ponudila publici:

“Prije svega, mislim da ne treba toliko da se vežemo ni za identitet ni za tijelo. Oni jesu važni, ali nisu ključni i definitivni i to je ono što je interesantno, jer i tijelo i identitet se mogu mijenjati i transformisati u toku života, i to puno puta. Mislim da je važno da ljudi budu svjesniji ili svjesni te činjenice. Treba stremiti ka tome da živimo svjesno i slobodno kada su stvari poput identiteta, tijela ili ‘ja’ u pitanju”, poručila je Antoni.

Iako se danas gotovo sve materijalizuje, ona tvrdi da ljudi imaju mogućnost izbora te mogu priuštiti sebi slobodu i odgurnuti materijalno u stvarima koje su duhovne ili unutrašnje, te tako odabrati vlastiti način života i postaviti sopstveni sistem vrijednosti.

Na pitanje hoće li biti još nekog zajedničkog predstavljanja u Crnoj Gori ili inostranstvu, kaže da odgovor zavisi od izložbenog prostora, ali i finansijske pomoći.

Brigita Antoni je rođena 1987. godine u Baru. Završila je diplomske (2010.) i postdiplomske studije (2011.) grafičkog dizajna na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, dobivši nagradu za slobodni crtež. Od 2013. se fokusira na digitalne umjetnosti. Boravila je na rezidencijama u Crnoj Gori i inostranstvu, izlagala samotalno u Crnoj Gori, i više puta na kolektivnim izložbama.

Mladi treba da budu radoznali

Danas nije toliko teško prikupiti informacije o tome šta se dešava u umjetničkom svijetu, kaže Antoni “Vijestima”.

“Za mlade umjetnike je važno da su dovoljno radoznali za daljim edukovanjem kada je umjetnost u pitanju, jer ta radoznalost puno doprinosi daljem intelektualnom razvijanju i, naravno, razvijanju njihove umjetničke prakse”, ističe ona, iako, priznaje, nije zadovoljna savremenom umjetničkom scenom u Crnoj Gori.

“Nisam zadovoljna kada je u pitanju vizuelna umjetnost. Crnoj Gori nedostaje savremena umjetnička scena, a veoma je malo onih, u našoj kulturi, koji su zainteresovani da je izgrade”, kazala je ona.

Umjetnik odgovara na pitanja koja nekada nijesu ni postavljena

Cilj umjetnosti je da osvijesti društvo, navela je Antoni više puta, i istakla da je u svijetu umjetnosti jedino bitno da stvaralac pošalje poruku i posmatrači je razumiju.

“Umjetnost, prije svega, treba da radi u korist društva. Umjetnost treba da osvijesti, bilo da je to kolektivno ili individualno, treba da dovede do samospoznaje.

Da li će to biti prikazano kao opušteno ili zabavno - nije važno. Važno je da je poruka poslata od umjetnika i shvaćena od posmatrača”, kazala je ona i dodala:

“Umjetnik je takođe dio društva i sistema vrijednosti koje ono postavlja, i često odgovara na pitanja koja mu nisu ni postavljena. Umjetnost je oduvijek postojala bez insistiranja ili teškoće, i nastaviće da je bude sve više i više, a umjetnik, kao dio društva, postavlja trenutne problematične stvari u fokusu”, zaključuje ona.

( Jelena Kontić )