Kalač: Kamate su na istorijskom maksimumu i treba da padaju
Treba nam gornja granica, samo je pitanje ko će dati inicijalno rješenje, rekao je Halil Kalač
Bankarski ombudsman Halil Kalač je ocijenio da banke nijesu dovoljno smanjile kamatne stope zato što je njihov iznos u Crnoj Gori na istorijskom maksimumu, dok su u zemljama EU na istorijskom minumumu.
Smatra da je ohrabrujuće to što su banke poštovale njegovu i preporuku Centralne banke (CBCG) da smanje kamate jer su time izbjegle ograničenje kamata koje je vrhovna monetarna institucija namjeravala uvesti.
“Vjerujem da postoji rapoloženje i namjera kod CBCG i Vlade da se utvrde gornje granice ugovorenih kamatnih stopa, samo je pitanje ko će dati inicijalno rješenje sa potrebnim obrazloženjem”, rekao je Kalač “Vijestima”.
CBCG je krajem prošle sedmice saopštila da je na kraju oktobra efektivna ponderisana aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite snižena za 1,06 procentih poena u odnosu na septembar, te da su time banke u određenoj mjeri počele da postupaju po njenoj preporuci. Vrhovna monetarna institucija je pozvala banke da nastave sa snižavanjem kamatnih stopa i zaključila da će kontinuirano pratiti njihovo kretanje i po potrebi preduzimati odgovarajuće mjere.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa ( sa svim troškovima) na ukupno odobrene kredite kod banaka je bila 9,28 odsto, a kod mikrofinasijskih institucija 26 odsto. Skupština je ljetos odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je SNP predlagala da se ograniče kamatne stope, jer je CBCG u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra. Iz CBCG je tada najavljeno da će uraditi analizu koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate, procjenjujući da pojedine kamatne stope ulaze u zonu zelenaških.
“Ne posjedujem analizu kamatnih stopa koju je radila CBCG, ali na osnovu raspoloživih podataka i informacija, mogu da kažem da ohrabruje to što bankarski sektor i vrhovana monetarna institucija uočavaju problem da su kamatne stope visoke, da ih treba smanjiti i da je u tom pravcu učinjen prvi korak. Nadam se da studiozan pristup tom problemu nagovještava bavljenje njim u kontinuitetu”, kazao je Kalač.
Očekuje i da će banke (pored ostvarivanja profita) imati za cilj preduzimanje mjera kako bi se poboljšao ekonomski i finansijski položaj građana i privrede”. Kalač je istakao da su kamate u Crnoj Gori visočije nego u regionu, da guše preduzeća i opterećuju porodične budžete, te da su loša poruka investitorima. “Uz to, prisutan je pad tražnje uzrokovan nedostatkom novca i nemogućnošću kupovine robe, a ne smanjenjem potrebe za njom,” zaključio je Kalač.
UPCG: Kaman spoticanja za crnogorsku ekonomiju
Članica Upravnog odbora Unije poslodavaca (UPCG) Svetlana Vuksanović kazala je “Vijestima” da je izvještaj EK ukazao na problem visokih kamatnih stopa za crnogorsku ekonomiju, odnosno, da one predstavljaju kamen spoticanja za privredu.
“Obim i intenzitet poslovnih aktivnosti upozoravaju na nužnost prilagođavanja kamatnih stopa potrebama mikro, malih i srednjih preduzeća”, istakla je ona.
Pitanje kamatnih stopa je “složena priča koja podruzumijeva dogovor svih zainteresovanih strana (Vlade, bankarskog sektora i privrede) kako bi došli do poželjnog nivoa ekonomskih aktivnosti.“
“Ako to znači preispitivanje i regulisanje uslova za rad banaka i preispitivanje njihovih poslovnih banaka prema privredi s druge, tada je međusobno razumijevanje i dobra volja svih aktera osnov i jedina prava mjera za prevazilaženje problema”, rekla je Vuksanović.
Ekonomska nauka, rekla je, je pokazala da svako administrativno određivanje cijena kredita vodi tome da klijenti na kraju plate još veću cijenu, jer banke i finansijske institucije nađu način da naplate efektivnu cijenu kredita.“
S druge strane, ograničavanje visine kamatnih stopa je poznato u razvijenim industrijskim zemljama u kontekstu zabrane zelenaških kamata”.
( Marija Mirjačić )