Pismo iz Njemačke

Prethodne nedelje sam bio u Bundestagu, vodećoj instituciji vodeće države EU. Po dogovoru prenosim vam utiske.

Bundestag je savezni parlament Njemačke. Čvorište i forum političkog i ukupnog života njemačkog federalizma. Mjesto gdje se kreira unutrašnja i spoljna politika. Tu kancelari i ministri „polažu račune“, bilo oni formata Merkelove ili predhodnih šest od 1949. godine, poput velikog Branta.

Bundestag je od 1999. smješten u monumentalnoj zgradi Rajhstaga, živom svjedoku posrtanja i uzdizanja njemačke nacije. Otvorena 1894. kao Dom skupštine njemačkog carstva, teško oštećena u požaru 1933. rukom holandskog komuniste Lube ili samih nacista, što nikada nije utvrđeno ali je bilo povod nacistima da učine velika zlodjela. Zgrada je djelimično obnovljena 60-ih da bi bila dovršena veličanstvenom staklenom kupolom čuvenog arhikekte Fostera sa tehnološkim inovacijama, poput kruženja prirodnog vazduha i prirodne svjetlosti u cijeloj zgradi, čak i plenarnoj sali. Koliko je to važno najbolje znamo mi i naš imunološki sistem koji provodimo sate na sjednicama plenuma sa onim starim erkondišnom. Kada sam raspoložen silazeći da presjedavam pjevušim pjesmu Vlade Divljana u mom izdanju „Radim u rudniku i život mi nije lak...“

Spiralne stepenice iznad plenarne sale Rajhstaga, omogućavaju posjetiocima da nadgledaju rad poslanika i simbolično pokazuju da je narod iznad njihovih izabranika. Zastori su naknadno stavljeni nakon skandala poslanika Bergera, koji je gledao „zečice“ na laptopu dok se raspravljalo o mukama sirijskih izbjeglica i tražilo rješenje. Impresivan je dvoglavi orao, njegov mrki i blaženi pogled, zavisno od ugla gledanja i putešestvije njegovog postavljanja na ogromnom staklenom zidu plenarne sale. Ali mnogo su impresivnije poruke sovjetskih vojnika ispisane kada su divizije Žukova uz podršku Staljina bile brže od divizija Konjeva pri osvajanju Rajhstaga. Jedna kaže „Slava tebi, otadžbino Sovjetska! Sinovi su tvoji došli do Berlina! 3. 5. 1945.“. Te poruke stoje tik uz kabinet Merkelove i na ulazu u plenarnu salu za poslanike i vladu. Tu su kao vječita opomena da se u Njemačkoj i Bundestagu nikada više ne rodi ono zlo koje je prozvelo svjetske ratove i tragedije. Domaćini istakoše i da je najčuvenija ratna fotografija XX vijeka, ona koja simbolozuje završetak II svjetskog rata, nastala tri dana kasnije. Jer prvu zastavu na Rajhstag je postavio sovjetski vojnik Mihail Minin 30. 4. 1945. u 22.40 h.

U dva dana brojni susreti sa značajnim ličnostima iz Bundestaga. Uz uvažavanje domaćina, potpresjednika Singhamera, te predsjednika i članova nekoliko odbora i specijalnih izaslanika, ipak bi izdvojio sastanak sa predsjednikom i članovima Odbora za EU pitanja.

Odbor za EU pitanja se pita kada su u pitanju EU i njeno proširenje. Brojni učesnici na sastanku, čak smo neubičajeno u najvećoj sali, sve izvjestioci i dobri poznavaoci prilika. Dijalog sadržajan i krajnje otvoren. Interesovalo ih je moje mišljenje o političkoj sceni u Crnoj Gori, postojanju alternative, vladavini prava i održivom razvoju, ekologiji, novom VDT, medijskoj sceni, investicijama i pranju novca iz Rusije i arapskih država, regionu, odnosu prema NATO-u, Rusiji i Islamskoj državi.

Saopštio sam im da je DF dominantni opozicioni činilac i alternativa u punom smislu ovoj i ovakvoj vlasti, da smo sposobni da dinamično Crnu Goru učinimo pravnom i srednje razvijenom evropskom zemljom. Rekoh da su Crna Gora i njene institucije zatočene i da do sada nije bilo slobodnih izbora, bilo da su u pitanju lokalni, predsjednički ili parlamentarni, što jasno pokazuje i dokazuje afera „Snimak“.

Rekao sam da sam skeptik kada je u pitanju učinak VDT-a, da očekujem samo selektivnu pravdu u ovim političkim odnosima, te da je Crnoj Gori neophodna „sanaderizacija“ u punom smislu, kao što se to desilo i dešava u Hrvatskoj, ističući značajnu ulogu Njemačke i kancelarke Merkel u uspostavljanju Hrvatske kao pravne države.

Kazao sam da je medijska scena u velikoj mjeri instrumentalizovana i kontrolisana i da služi za obračun sa neistomišljenicima. Naveo sam primjere nerasvijetljenog ubistva glavnog urednika Dana, bombaške napade na Vijesti, nezapamćenu kampanju prema izvršnoj direktorici MANS-a, servilni Javni servis.

Po pitanju investicija, istakao sam da su u Crnoj Gori potrošeni mnogi resursi, da je novac bilo da je navodno bio istočnog, zapadnog ili blisko-istočnog porijekla, na netransparentan način ulagan, preko of-šor firmi i da nije bilo ni direktnih ni multiplikacionih efekta, te da će odluka vlasti o izgradnji dijela autoputa sa kineskim partnerima još više usložniti i onako tešku ekonomsku zbilju Crne Gore. Istakao sam da su za DF sadašnje granice Crne Gore multietnički i multikonfesionalni sklad, zasnovan prije svega na građanskom konceptu, svetinja.

Ono što sam posebno istakao je da će DF sa istinskom opozicijom, NVO sektorom, profesorima univerziteta, sindikatima i slobodnim pojedincima na sinhronizovan način mirnim putem van institucija djelovati kako bi se došlo do prijevremenih prvih slobodnih izbora u Crnoj Gori, ističući pri tome da se nećemo zaustaviti na tom putu. Naglasio sam i da ne tražimo nikakvu pomoć od Njemačke već samo objektivno sagledavanje stanja.

Svi ovi stavovi su izazvali dinamičnu diskusiju. Niko nije osporio moje stavove. Bilo je dosta negativnih konstatacija njemačkih parlamentaraca o stanju u Crnoj Gori, a opoziciji su zamjerili nedovoljnu spoljnopolitičku aktivnost.

Ugrabio sam da vidim i neke znamenitosti Berlina. Gdje god pođem posjetim bogomolju i nacionalni restoran. Sa metalnim koljenom uskim stepenicama sam se popeo na vrh Berlinske katedrale. Veličanstvena građevina sa veličanstvenim pogledom na Berlin. Vidim zašto su Njemci najbolji, svuda kranovi, kažu sada će poslije istočnog više graditi zapadni Berlin. Ali ipak Česi bolje spremaju kuvanu koljenicu od Njemaca.

Vidimo se pismom iz Poljske ukoliko se do tada ne okupi “300.000-400.000” na proteste. Manipulacija i gruba neistina. Takva je Crna Gora. No, neka svako radi svoj posao.

( Prof. dr Branko Radulović )