Rublja neumoljivo slabi, novi problemi za Putina
„Putin je jahao na talasu visokih cijena nafte u godinama nakon dolaska na vlast, ali je nesporno da će ekonomija početi da štetno utiče na politiku,“ smatra Nikolas Spiro
Vrijednost rublje opala je za više od 11 odsto u odnosu na dolar, što je vratilo sjećanje na krizu 1998. i moglo bi oslabiti vlast predsjednika Vladimira Putina.
Intervencija centralne banke - povećanje kamatne stope za 6,5 procenata na 17 odsto nije spriječilo rekordni pad rublje usljed pada cijena nafte, prijeteće recesije i sankcija Zapada zbog Ukrajine.
Za ekonomiju, to znači da je dublja recesija vjerovatnija sljedeće godine jer će visoki troškovi zaduživanja zakočiti rast. Za biznis to znači više neizvjesnosti i manji pristup finansiranju. Za centralnu banku, to znači krizu kredibiliteta, navodi Rojters.
Ova kombinacija negativnih faktora povećava rizik da Putin izgubi dva glavna stuba na kojima počiva njegova podrška - finansijsku stabilnost i prosperitet - i zada mu političku glavobolju u vrijeme kada su i odnosi sa Zapadom pogođeni krizom zbog Ukrajine, ocjenjuje britanska agencija.
„Putin je jahao na talasu visokih cijena nafte u godinama nakon dolaska na vlast, ali je nesporno da će ekonomija početi da štetno utiče na politiku,“ smatra Nikolas Spiro, generalni direktor u Spiro Sovereign Strategy u Londonu.
Ruski lider je i za pad cijena nafte i vrijednosti rublje optužio špekulante i Zapad.
Putin je uživao popularnost iznad 80 procenata od aneksije Krima u martu. Nema očiglednih rivala, kritičari ga optužuju za gušenje protivljenja a dobar dio velikog državnog biznisa je u rukama njegovih saveznika.
Za razliku od scena haosa tokom finansijske krize u Rusiji 1998, juče nije bilo gužvi u mjenjačnicama niti panične kupovine prehrambenih proizvoda.
Iako su javne finansije i rezerve Rusije puno zdravije nego 1998, analitičari kažu da je država na ivici totalne valutne krize.
Centralna banka je tri puta značajnije povećala kamatnu stopu za dva mjeseca - 1,5 odsto u oktobru, jedan odsto prošle nedjelje i 6,5 odsto preksinoć.
Uticaj je bio minimalan - jučerašnji pad u odnosu na dolar je bio najdublji od bankrota 1998. a rublja je ove godine opala više od 55 odsto u odnosu na američku valutu.
Ruski zvaničnici kažu da je prednost u tome što izvoz vitalnih proizvoda poput nafte, metala, žita i prirodnog gasa donosi više rublji nego ranije - povećavajući javni prihod.
Međutim, to isplatu međunarodnog duga čini puno skupljom u rubljama a prijeti kreditna kriza 2015, kada bi ruske kompanije i banke trebalo da otplate 120 milijardi dolara duga.
Rojters podsjeća da će to biti još teže jer su sankcije oko Ukrajine zabranile pristup globalnim tržištima kapitala.
Ruski zvaničnici su više puta rekli da ta država neće uvoditi kontrolu kapitala iako mnogi analitičari kažu da to djeluje neizbježno. Očekuje se da odliv kapitala znatno premaši 100 miliona dolara 2014. i 2015.
Međutim, centralna banka teško može priuštiti da troši rezerve zlata i deviza kako bi podržala rublju. Te rezerve su već opale na oko 416 milijardi dolara u poređenju sa više od 509 milijardi na početku godine.
Putinu je ostalo da se nada velikom skoku cijena nafte. Ona trenutno iznosi ispod 60 dolara za barel, a za uravnoteženje državnog budžeta je potrebna cijena oko 100 dolara.
Zaliha podrške može trajati godinu, godinu i po
Ispitivači javnog mnjenja kažu da će nezadovoljstvo padom rublje i pogoršanje ekonomske krize postepeno pogađati srednji sloj u velikim gradovima a potom se širiti na njegovu bazu podrške u provincijama.
„Mislim da ima zalihu podrške koja može trajati godinu - godinu i po,“ izjavio je za Rojters Lav Gudkov, šef Levada centra, nezavisne grupe za ispitivanje javnog mnjenja.
„Prve znake nezadovoljstva ćemo primijetiti na proljeće.“
Guvernerka centralne banke je juče upozorila Ruse da se naviknu na novi način života.
„Moramo naučiti da živimo u drugačijoj zoni, da se orijentišemo više ka sopstvenim izvorima finansiranja i da damo šansu supstituciji uvoza,“ rekla je Elvira Nabiuljina a prenio „Gardijan“.
Rojters navodi da je Putin svjestan da je Boris Jeljcin dao ostavku nakon finansijske krize i da se vlast Mihaila Gorbačova urušila nakon ekonomskog kraha. Takav vremenski okvir znači da Putin, vlada Dmitrija Medvedeva i Nabiuljina moraju brzo djelovati. Međutim, opcije su im ograničene.
( Angelina Šofranac )