Uključiti akademsku zajednicu u platformu

Članovi Odbora za smanjenje rizika od katastrofa usaglasili su zaključke prve konferencije posvećenoj toj tematici u Crnoj Gori i poručili da je neophodno obezbijediti aktivnije uključivanje akademske zajednice u tu problematiku. Nacionalna platforma za smanjenje rizika od katastrofa je forum koji okuplja više različitih, pretežno nacionalnih, ključnih aktera. Ona zastupa i promoviše smanjenje rizika od katastrofa na svim nivoima, od lokalnog do nacionalnog i međunarodnog i koordinisanim pristupom stručnim temama i oblastima, savjetuje i predlaže zajedničke akcije i mjere.

Kako je saopšteno, uspostavljanjem Platforme i donošenjem Nacionalne strategije za vanredne situacije u 2006. godini, Crna Gora ostvaruje kontinuitet aktivnosti na organizovanom djelovanju u ostvarivanju realnih društvenih pretpostavki za smanjenje rizika od katastrofa. "Time se ujedno ispunjava i osnovni cilj Platforme, da politika smanjenja rizika od katastrofa postane državni prioritet i prioritet lokalne zajednice, sa cjelovitom institucionalnom osnovom za njenu primjenu", poručeno je na konferenciji.

Konferencija je kroz tematska izlaganja istakla postojanje potrebe za stalnim djelovanjem na smanjenju rizika od katastrofa. "Ujedno se pokazalo da različite institucije i organi u Crnoj Gori, naučne ustanove, nevladine organizacije, privatni sektor, te privredna društva iz različitih područja djelovanja smatraju smanjenje rizika od katastrofa bitnim za vlastiti napredak i razvoj, pa je za očekivati njihov aktivan doprinos na polju smanjenja rizika od katastrofa u budućnosti", kaže se u saopštenju. Kazali su da rukovođenje i koordinaciju svih učesnika sistema zaštite i spašavanja treba poboljšati i intenzivirati, što će doprinijeti bržem i efikasnijem djelovanju u svim situacijama prirodnih ili drugih nesreća.

Poručili su da je neophodno obezbijediti aktivnije uključivanje akademske zajednice u sve aspekte smanjenja rizika od katastrofa. “Konferencija je posebno istakla potrebu unapređenja institucionalnih kapaciteta i harmonizovanja njihovog sinergetskog preventivnog djelovanja u smanjenju rizika od prirodnih katastrofa, posebno u oblasti zdravstvene zaštite, hidrometeorološkoj, seizmološkoj i drugim relevantnim djelatnostima”, kazali su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Naglašena je potreba jačanja svijesti građana o realnom stepenu rizika od katastrofa, kao i značaju organizovanog i efikasnog društvenog preventivnog djelovanja u sprečavanju katastrofa, uz aktivno i organizovano učešće samih građana u tim procesima, na regionalnom i lokalnom nivou. Učesnici konferencije su ukazali na neophodnost podizanja svijesti po pitanju osiguranja života ljudi i imovine od posljedica prirodnih ili drugih nesreća.

“Na Konferenciji je naglašen veliki značaj procesa prostornog planiranja i uređenja prostora u mitigaciji rizika od prirodnih katastrofa, uz respektovanje principa integralnog pristupa u prostornom planiranju i načela zaštite javnog i pojedinačnog interesa”, kaže se u saopštenju. Kako se navodi, neophodno je jačanje državnih i lokalnih institucija za odgovor na katastrofe, povećanje nivoa osposobljenosti i opremljenosti operativnih jedinica za zaštitu i spašavanje, kao i značajno veće uključivanje lokalnih samouprava u proces smanjenja rizika od katastrofa.

Poručuje se da je neophodno uspostavljanje sistema za ranu najavu sa akcentom na nowcasting prognoze za najavu olujnih nepogoda odnosno da se uspostavi meteorološki radarski sistem u Crnoj Gori. Treba da se unaprijedi zakonska regulativa vezana za hidrometeorološku djelatnost tako što će Zakon da propiše način, tehničko-tehnološka sredstva, budžetska sredstva, metodologija i kadrove koji će biti u sistemu rane najave.

„Suočavanje sa humanitarnim izazovima koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena, ne zahtijeva samo jačanje kapaciteta za odgovor na katastrofe, već i ulaganje u smanjenje rizika od katastrofa, što znači da je neophodno osnaživati zajednice i učiniti ih otpornijim”, piše u saopštenju.

Kako se navodi, smanjenje rizika i adaptacija na klimatske promjene se mogu implementirati u bilo kojoj fazi nesreća. “Čak i neposredno nakon što se desi nesreća, mjere kao što su obezbjeđivanje bezbjedne vode, mogu spriječiti pogoršanje situacije. Tokom procesa oporavka, infrastruktura se takođe može bolje izgraditi kako bi izdržala buduće rizike vezane za klimu”, zaključuje se u saopštenju.

( Mina )