Udruženje pravnika: Ljudska prava ne smiju biti politizovana

Ljudska prava i slobode ne smiju biti predmet politizacije, niti sredstvo političke borbe, već moraju biti tretirana kao građanski, politički, ekonomski, socijalni i kulturni zahtjevi koje građanima garantuje država, smatraju u Udruženju pravnika.

Udruženje je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava usvojilo Deklaraciju o unaprjeđenju zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, koja će biti upućena državnim organima.

Član Upravnog odbora Udruženja, Vesna Simović Zvicer, predstavljajući Deklaraciju, kazala je da je potrebno mnogo toga uraditi u pogledu efikasnosti mehanizama zaštite ljudskih prava.

Simović Zvicer je kazala da postoje određeni problemi u oblasti zaštite ljudskih prava, koji su naveli Udruženje da usvoji Deklaraciju.

"Imajući u vidu posljednja dešavanja, koja ukazuju da je pravo na život u Crnoj Gori u ovom trenutku pod znakom pitanja, kao osnovno ljudsko pravo, kao jednu od prvih aktivnosti predvidjeli smo potrebu da se obezbijedi sinergija institucija kako bi se počinioci što prije priveli pravdi i građani osjećai sigurno", rekla je ona.

U Deklaraciji se navodi da ljudska prava i slobode ne smiju biti predmet politizacije, ni sredstvo političke borbe, već moraju biti tretirana kao građanski, politički, ekonomski, socijalni i kulturni zahtjevi koji pripadaju građanima i koje im država i društvo priznaju i štite.

"Njihovo normiranje i zaštita moraju biti predmet valjane analize, kako politički ineteresi ne bi nadvladali pravna načela", smatraju u Udruženju pravnika.

U dokumentu se kaže da je potrebno pojačati aktivnosti na promociji i unaprjeđenju zaštite prava djeteta i ojačati aktivnosti na poboljšaju razumijevanja, promociji i zaštiti svih diskriminisanih, osjetljivih grupa.

Navodi se da u sve legislativne, edukativne i ispitne komisije treba uključiti predstavnike domaće pravne struke, a prilikom izrade propisa u vezi socijalnih prava, poštovati načelo tripartizma, odnosno ravnopravo učešće predstavnika Vlade, poslodavaca i sindikata.

Simović Zvicer je ukazala da je u Deklaraciji prepoznata potreba da se preispita usklađenost prava Crne Gore sa univerzalnim pravnim standardima u pogledu smanjenja apatridije i prava osoba bez državljanstva.

Kako je navela, u Udruženju smatraju da je potrebno unaprijediti mehanizme izvršavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je utvrđeno kršenje ljudskih prava od crnogorske države.

U Deklaraciji se kaže da je potrebno ojačati obuku sudija i tužilaca, kao i građanstva o standardima Evropskog suda za ljudska prava, naročito povodom presuda koje se tiču multikulturnog regiona.

Navodi se da sloboda informisanja i bezbjednost poslenika javne riječi, kao parametar demokratije i pluraliteta mišljenja, treba da budu bolje zaštićeni, a novinari treba da podižu nivo istraživačkog novinarstva i profesionalne etike.

"Institucija Zaštitnika ljudskih prava treba, s obzirom na kompleksne i brojne nadležnosti, da bude ojačano naročito u periodu pristupanja Evropskoj uniji", kaže se u Deklaraciji. U dokumentu se navodi i da ravnopravnost polova treba da postane efikasan princip u svim segmentima života, s posebnim akcentom na učešće žena u donošenju društvenih odluka, u javnom i političkom životu.

"U Crnoj Gori, kao multikulturnoj državi, svakom pojedincu, a posebno djetetu, treba da bude zaštićen identitet, kao i jednakost u pravima i pred zakonom, bez obzira na pol, etničku i nacionalnu pripadnost, vjeroispovjest, jezik, političko ili drugo opredjeljenje, socijalni, imovinski položaj ili bilo koju drugu posebnost", kaže se u Deklaraciji.

U Udruženju pravnika smatraju da je država, kao članica Ujedinjenih nacija, OEBS-a i Savjeta Evrope, dužna da poboljša mehanizme nadzora primjene međunarodnih i domaćih pravnih propisa o ljudskim pravima i slobodama, u cilju njihove potpune, jednake i blagovremene primjene.

( Mina )