U Rožajama dječiji dodatak primaju i tridesetogodišnjaci

Rožaje je grad u kojem i stariji od trideset godina primaju dječiji dodatak. Četvrtinu od 2.020 provjerenih predmeta za materijalno obezbjeđenje u tom gradu, čine oni kod kojih su utvrđene nepravilnosti – u čak 503 slučaja nezakonito su ostvarivana prava iz socijalne zaštite.

“Dječiji dodatak u Rožajama primaju ljudi stariji od mene. O ovome svi treba da povedemo računa”, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.

On je tokom protekle sedmice, u okviru projekta Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene, vodio diskusiju sa zvaničnog naloga projekta @cgtvituje.

Bošković je kazao da će Vlada spriječiti zloupotrebe socijalnih davanja, bez obzira na politikanstvo onih koji će ostati bez prava na tu pomoć, a koji su je primali bez ijednog papira.

“Mi smo odmah nakon testne faze ISSS iznijeli određene podatke o zloupotrebama kod prava na tuđu njegu i pomoć, gdje članovi porodice nijesu prijavili smrt nosioca prava i primali su novac određeni vremenski period”, kazao je Bošković, dodajući da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSS) krajem mjeseca saopštiti sve podatke o zloupotrebama, te da su podaci iz Rožaja već saopšteno jer je u toj opštini uočena najveća zloupotreba.

“Sva dokumentacija će biti predata nadležnim organima koji će utvrditi u okviru svojih nadležnosti ko je odgovoran za ove zloupotrebe. Cilj uvođenja socijalnih kartona nije ukidanje socijalnih davanja, već uvođenje rada u ovoj oblasti i stvaranje uslova da socijalna davanja primaju upravo oni građani Crne Gore koji se nalaza u stanju socijalne potrebe”, rekao je on.

Sistem socijalnih kartona, podsjeća Bošković, biće umrežen sa 10 informacionih sistema državnih institucija, čime će se onemogućiti zloupotreba, odnosno omogućiti kvalitetnije vođenje socijalne politike sa druge strane.

“Ovaj sistem će onemogućiti da dječiji dodatak primaju punoljetne osobe, ili da pravo na materijalno obezbjeđenje ostvaruju osobe koje umjesto dva člana porodice prijavljuju šest ili osobe koje ne prijavljuju imovinu, prihode...”, rekao je on.

Povećan broj djece koja su smještena u nesrodničke porodice

Bošković je tokom diskusije podsjetio da je, prije kampanje o hraniteljstvu, 58 odsto građana Crne Gore smatralo da je institucionalni smještaj najbolje rješenje za djecu bez roditeljskog staranja. Nakon kampanje “Svako dijete treba porodicu”, koju je MRSS realizovalo sa Unicefom, svijest građana o osnovnom ljudskom pravu i potrebi svakog djeteta da raste u toplom porodičnom okruženju se, kaže Bošković, promijenila.

“Tako da prema posljednjem istraživanju o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore prema djeci bez roditeljskog staranja, koje je sprovedeno u februaru 2014, četiri od pet građana u Crnoj Gori smatra da je za dijete bez roditeljskog staranja bolje da bude smješteno u hraniteljskoj porodici umjesto u instituciji”, rekao je on, dodajući da uspješnost kampanje potvrđuje i činjenica da je došlo do povećanja broja hraniteljskih porodica i broja djece koja su smještena u nesrodničke porodice.

U 249 hraniteljskih porodica smješteno je 353 djece. Od tog broja, 311 djece je smješteno u 220 srodničkih hraniteljskih porodica.

“Ohrabrujuće je da je 42 djece smješteno u 29 nesrodničke porodica, što je za preko 100 odsto više nego prije početka kampanje. Još više nas ohrabruje činjnica da se djeca iz porodilišta smiještaju u hraniteljske porodice”, kazao je Bošković.

Na Dom u Risju čeka 70 starih osoba

Da li se promijenila svijest građana o smještanju starih osoba u domove, pitanje je koje je Bošković postavio tviterašima.

“Apsolutno ne. I dalje se to smatra sramnim činom porodice. I prije će neko majku kući držati i ne voditi računa, nego je dati u dom", jedan je od odgovora učesnika u diskusiji.

Bošković, međutim, kaže da se svijest crnogorskih građana o smještanju starih u domove promijenila.

“Možda ne onako kako bi željeli, ali činjenica da se na listi čekanja za Dom u Risnu nalazi 70 osoba“, kazao je Bošković.

U Crnoj Gori postoje dva doma za stare - Dom starih “Grabovac” u Risnu, koji je osnovan 1947. godine i Dom starih u Bijelom Polju, koji je osnovan 2010. godine. Kapacitet doma za stare “Grabovac” je 300 mjesta i trenutno su svi kapaciteti popunjeni. Kapacitet Doma za stare u Bijelom Polju je 230 mjesta, a trenutno su u njemu smjestene 123 osobe.

Bošković je kazao da je u planu izgradnja i trećeg doma za stare u Pljevljima, u okviru drugog talasa Regionalnog stambenog programa. Za to su, kako je rekao, obezbijeđena sredstva u iznosu od oko 2,6 miliona eura.

Planirano je da se u Dom smjesti 68 starih raseljenih osoba. Dom će imati i dnevni boravak za stare, koji će moći da primi njih 30. Urađen je glavni građevinski projekta koji je dostavljen implementacionoj jedinici radi pripreme postupka javne nabavke.

„Mislim da su za sada ovi kapaciteti sasvim zadovoljavajući. To što se na listi čekanja za Dom starih u Risnu nalazi 70 osoba, je razlog volje starih koji su izrazili želju da budu smješteni isključivo u osu ustanovu. Na listi čekanja nema ni jednog slučaja koji je urgentan, jer se o tome posebno vodi računa“, kazao je Bošković.

On je kazao da se stare osobe u instituciju mogu smjestiti samo ako izjave volju za to.

Privatni domovi za smještaj starih osoba nisu u sistemu socijalne zaštite I, prema riječima Boškovića, zasad se ne mogu smatrati institucionalnim resursom.

"Oni su svakako značajan činioc ukoliko budu integrisani u sistem socijalne zaštite”.

Nisu problem fizičke, već ljudske prepreke

Na Dan osoba sa invaliditetom (OSI), u sedmici tvitovanja ministra Boškovića, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom objavila je poražavajuće fotografije koje svjedoče o nebrizi građana prema OSI.

Kako promijeniti odnos ljudi prema OSI?

“U više navrata sam govorio da su najveće prepreke, sa kojom se suočavaju OSI, ljudske, a da fizičke prepreke nisu toliki problem i da se one mnogo lakše mogu riješiti. Zajednički moramo raditi na edukaciji građana i podizanju svijesti kako nas koji nijesmo OSI, tako i samih OSI, kako bi se odnos građana promijenio prema njima”, kazao je Bošković.

On je podsjetio da je lani učestvovao u simulaciji kretanja OSI.

"Imao sam priliku da se uvjerim sa kakvim se fizičkim poteškoćama oni susrijeću, i njih ćemo riješiti. No, da bi riješili i ove druge prepreke, koje su mnogo veće, moramo svi zajedničkim snagama bez podjela i nesuglasica, raditi na promjeni odnosa građana prema OSI”.

Tokom učešća u simulaciji kretanja OSI, Bošković je, prilikom nailaska na prvu prepreku, odnosno na trotoar na kojem nema rampe za invalidska kolica, predložio da ustane iz njih kako bi pomagaču olakšao savladavanje prve prepreke.

"Nema problema, ustaću iz kolica da se ne mučite", kazao je Bošković tada, nailazeći na prvi trotoar bez rampe.

Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene je inicijativa koju realizuju Centar za demokratsku tranziju (CDT) i Fond za aktivno građanstvo i tokom kojeg svake sedmice druga javna ličnost vodi diskusiju na određenu temu.

Do petka 12. decembra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi Nikola Bulatović, jedan od članova Kreativnog tima Elektrotehničkog fakulteta koji je razvijao aplikaciju Budi odgovoran. Njegove objave možete pratiti na hashtagu #budiodgovoran.

Hranitelj mora biti kompletna osoba

“Najbolji hranitelji su upravo oni koji djetetu pružaju sve ono što je neophodno za njihov normalan rast i razvoj”, kazao je Bošković tokom diskusije na Twitteru.

„Hraniteljstvo nije isto što i usvajanje, tako da hranitelji mogu biti i osobe koje imaju 50 godina. Hranitelj, pojedinac ili bračni par, mora bit jedna kompletna osoba, koja je od strane stručnog tima Centar za socijalni rada (CSR) ocijenjena kao podobna. Jako je važno za dijete koje se smješta u hraniteljsku porodicu da od svih članova porodice ima punu podršku, ljubav, pažnju i iste uslove kao i biološka djeca hranitelja. To znači da hranitelj mora obezbijediti sigurno okruženje i zaštitu od zlostavljanja, zanemarivanja i eksploatacije, što znači da se dijete mora osjećati bezbjedno u novoj porodici”, kazao je Bošković.

Hranitelj, kako je rekao, mora da zadovolji i potrebe u cilju optimalnog razvoja potencijala djeteta, što znači da mora raditi na formiranju navika, lijepom ponašanju, pružanju pomoći i podrške u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.

“S obzirom na to da je hranitesljstvo privremeni oblik zaštite hranitelj je dužan da očuva identitet djeteta, kroz podržavanje veza sa biološkom porodicom, ali i drugim osobama važnim za dijete i njegov život, što znači da uspostavi odnos sa njihovim reoditeljima i stručnim radnicima”, rekao je ministar.

Osoba koja podnese zahtjev CSR za ostvarivanje prava na hraniteljstvo je u obavezi da dostavi i dokaz o radnom odnosu i mjesečnim prihodima, jer se djetetu moraju stvoriti uslovi za život koji su neophodni za njegov rast i razvoj.

Hranitelji primaju i mjesečnu nadoknadu, koja za jedno dijete na mjesečnom nivou iznosi oko 300 eura.

„Svi koji su hranitelji imaju nadoknadu za hraniteljstvo, ali raduje činjenica, da se ljudi pihvataju hraniteljstva iz ljudskih pobuda“, kazao je Bošković.

VAŽNA NAPOMENA: Tvitovi prikazani na Storify izvještaju pripadaju Predragu Boškoviću koji je protekle sedmice vodio diskusiju sa naloga "CG tvituje". Nalog su kasnije preuzimali drugi tviteraši, zbog čega se sada tvitovi Boškovića prikazuju kao njihovi

( Damira Kalač )