Izgovor od milijardu eura

Ne znam kako su drugi doživjeli raspravu, ali ja se nisam osjetio toliko poniženim još od početka devedesetih kada nas je ova ista DPS vlast uvjeravala u opravdanost rata za mir, kaže na početku razgovora za Monitor ekonomski analitičar i Koordinator za evropske integracije u Forumu 2010 Dejan Mijović, komentarišući prošlonedjeljnu parlamentarnu raspravu o Vladinom prijedlogu Zakona o autoputu.

"Vjerujem da je mnoge zatekla neviđena arogancija, potcjenjivanje i neosjetljivost vladajuće koalicije za ogromne rizike ovog projekta po ekonomski opstanak države. To se ne može pripisati neznanju jer su postojale dvije ozbiljne studije međunarodnih eksperata koje su ukazivale na neodrživost i pogubnost gradnje četvrtine autoputa Bar – Boljare (dionica od Smokovca do Mateševa) za 1.150 miliona eura. Prije će, ipak, biti da smo dobili još jednu potvrdu poznate teze da vlast mijenja ljude, a dugotrajna vlast ih potpuno kvari i udaljava od realnosti", kazao je Mijović u intervjuu za Monitor, čije djelove vam prenosimo.

Da li je Vama ta rasprava donijela išta novo, izuzev što smo vidjeli da poslanici vladajuće koalicije i zvaničnici Vlade posjeduju određene podatke koji nijesu bili dostupni ostalim učesnicima rasprave?

Dakle, pošto je Forum 2010 objelodanio dugo skrivane nalaze ovih skupo plaćenih studija iz inostranstva, predstavnici vlasti su umjesto njih u prilog gradnji počeli da citiraju argumente iz jedne dodatne analize naručene od domaćih eksperata.

Iza ovog neobjavljenog uratka, koji je premijer Milo Đukanović nazvao ,,veoma ozbiljnom studijom”, nije htio da stane ni Ekonomski fakultet državnog Univerziteta, koji se možda i time zamjerio novoj rektorki. Neki poslanici, poput Damira Šehovića na primjer, imali su i dalje hrabrosti da izvrću zaključke međunarodnih eksperata i koriste ih kao dokaze u prilog gradnje dionice Smokovac - Mateševo. Sveukupno, žalosno je bilo posmatrati poslanike vladajuće koalicije kako pred TV kamerama čitaju i iznose podatke iz nekih navodnih analiza koje niko sem njih nije vidio. I kako se oglušuju o zahtjeve da iste daju na uvid kolegama iz opozicije i crnogorskoj javnosti, kršeći tako član 51 Ustava Crne Gore prema kojem svako ima pravo pristupa informacijama od javnog interesa u posjedu državnih organa.

Vlast očigledno smatra da će im jednom usvojeni Lex specialis legalizovati ovaj i sve druge grube povrede pravnog poretka, uključujući i potpisane međunarodne konvencije koje imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Nisam pravnik već ekonomista, ali znam toliko da se nižim pravnim aktima ne mogu suspendovati viši, tj. da se ovim zakonom ne mogu suspendovati Ustav i međunarodne konvencije. Bilo bi dobro da se i ugledni crnogorski pravnici oglase ovim povodom jer se radi o krupnom pravnom presedanu sa mogućim vrlo štetnim posljedicama po budući razvoj zemlje.

Da li ste, nakon svega što se čulo, manji ili veći pesimista po pitanju mogućih problema sa kojima bi se Crna Gora mogla suočiti u ovom poslu?

Mnogo sam veći pesimista, naravno. Čulo se mnogo uznemirujućih svjedočenja poslanika sa sjevera Crne Gore o tome kako će gradnja ove dionice dodatno ubrzati migraciju mladih prema Podgorici i primorju, koja je samo za proteklih pet godina smanjila stanovništvo sjevera za frapantnih 10 odsto! To bi u svakoj ozbiljnoj zemlji bio poziv na uzbunu i hitnu preorijentaciju ekonomske politike ka mnogo većem podsticanju preduzetništva u ovim krajevima, formiranju kreditno-garantnih fondova za razvoj poljoprivrede, mjerama pro-aktivne politike zapošljavanja i razvoju lokalne infrastrukture.

Ljudima na sjeveru je urgentno potrebna pomoć da ostvare neki prihod da bi preživjeli i zadržali se na tom prostoru. Umjesto toga, ponuđeno im je parče autoputa koje po tvrdnji uglednih svjetskih stručnjaka neće zaposliti našu mladež, već će ih samo dodatno opteretiti ogromnim dugovima. Zato je moj kolega Žarko Rakčević s punim pravom ovaj projekat nazvao ekonomskim zločinom prema Crnoj Gori.

Nedavno ste rekli da je ugovaranjem kineskog kredita za ovaj projekat crnogorska vlast napravila veliki politički zaokret u odnosu na Evropsku uniju. Na čemu temeljite tu tvrdnju?

Zbog dugoročnog porasta zaduženosti i budžetskog deficita, kao i drugih nepovoljnih posljedica, ovaj projekat će de-fakto onesposobiti Crnu Goru za prijem u članstvo Evropske unije za najmanje desetak godina. Evropska unija insistira na strogom poštovanju budžetske ravnoteže i Mastriškog kriterijuma da stopa zaduženosti ne smije biti viša od 60 odsto od bruto društvenog proizvoda. Stoga nije teško zaključiti da se ovdje radi o velikom zaokretu od proklamovane politike brzog približavanja EU.

Premijer i njegovi saradnici sasvim dobro znaju da dionica Smokovac – Mateševo ne zaslužuje tolike žrtve i epitet projekta stoljeća. Nimalo im ne odgovara što će zbog nje ostati bez podrške međunarodnih finansijskih institucija za mnoge razvojne projekte, ili što će nam se dalje urušavati kreditni rejting. On i njegovi saradnici su samo ispravno uočili da se iza sve glasnijeg insistiranja Evrope na vladavini prava u Crnoj Gori zapravo krije namjera da se i ovdje uskoro pokrene sanaderizacija, dok to njima nije prioritet.

Pokretanje gradnje parčeta autoputa je zato izabrano kao idealan način da se odloži sprovođenje evropske agende i da se sklope nova strateška partnerstva sa Istokom. Ali naš premijer i saradnici znaju da to baš i nije popularno pa će još marljivije ubjeđivati javnost da Crna Gora u stvari žarko želi u EU, ali je Evropa od sebe gura - nespremnošću da podrži njen infrastrukturni razvoj. Evropa će uskoro imati priliku da se bliže upozna sa najnovijim planovima svojih crnogorskih partnera. Ako ne prije, to će se desiti kada dobiju Nacionalni program ekonomskih reformi koji su joj, u januaru 2015. dužne dostaviti sve zemlje kandidati za članstvo. U tom papiru, Vlada Crne Gore se zbog autoputa neće moći obavezati da poštuje kriterijume fiskalne odgovornosti, kao što je to činila ranijih godina. Zbog autoputa, takođe, neće moći da obezbijedi sredstva za realizaciju zajednički dogovorenih projekata. Biće zanimljivo vidjeti kako će Evropa reagovati na taj šamar.

U sjenci priče o auto putu Filip Vujanović se nanovo okomio na ,,neprijatelje stranih investicija". Da li neko, i ko to, tjera ozbiljne investitore iz Crne Gore?

Već mi je dosadilo da ponavljam da investitore odavde prije svega tjera odsustvo bilo kakve pravne sigurnost i svakojaki reketi kojima su izloženi strani investitori. Njih zajednički odavde istjeruju DPS i SDP.

Iz mog iskustva, mogu da posvjedočim da kad god je DPS predložio neku privatizaciju, onda je SDP insistirao na restrukturiranju, a isto se dešavalo kad bi predlog bio obrnut i dolazio iz SDP. Konačni bilans njihovog dugogodišnjeg partnerstva je da naša privreda nije prestrukturirana i nije uspješno privatizovana. Stoga nisam nimalo impresioniran ni ,,oštrim” odgovorom Ranka Krivokapića na ovu primjedbu Vujanovića.

( Zoran Radulović )