Ambijent u kojem se ućutkava istraživačko novinarstvo

Uoči obilježavanja Dana novinara Crne Gore, predsjednik svih građana Milo Đukanović u vili Gorica dijelio je lekcije medijskim ekipama na temu - kako se baviti istraživačkim novinarstvom u slučaju “koverat”.

On pritom nije odgovorio jedino o onome što je pitan - koliko je šef Atlas banke Duško Knežević dao novca njegovoj Demokratskoj partiji socijalista, da li se njegova partija finansira mimo zakona, a ne bavi se ni time zašto niko od optuženih ili osuđenih “krupnih riba” nije iza rešetaka...

Taj slučaj možda najbolje opisuje stanje stvari na medijskom nebu Crne Gore i odnosu vlasti prema sedmom stubu demokratije.

”Medijska mafija” kojoj je potrebna “deratizacija”

Predsjednik Komisije za praćenje i ispitivanje istraga neriješenih napada na novinare Nikola Marković podsjeća da su Đukanović i njegovi saradnici više puta tvrdili da u Crnoj Gori “postoji medijska mafija i da nas iz nezavisnih medija treba deratizovati”.

“Vjerujem da se i ta njegova kritika odnosi na nas koji pokušavamo da doprinesemo da se afere ‘Atlas’ i ‘koverta’ do kraja razriješe. To se odnosi na medije koji pokušavaju, kad je već pukao taj čir svakakvih radnji predsjednika i njegovih dojučerašnjih saradnika, da istjeraju gnoj na površinu i da se konačno vide sva njegova nepočinstva”, kazao je Marković.

Podsjeća i na to da se “zna da su prijatelji i bliski saradnici predsjednika države osobe poput Vladimira Bebe Popovića, te da su njegovi novinarski uzusi televizija ‘Pink’ i tabloid ‘Infromer’.”

“Jasno da imamo različite kriterijume kad je u pitanju istraživačko novinarstvo. Za predsjednika države, što je on više puta dokazao, istraživačko novinarstvo je blaćenje i napadanje njegovih pritivnika od političkih struktura i kritičara iz civilnog sektora i medija”.

Zabrinjavajuća opstrukcija

Marković ističe da činjenica da nijedan od većih napada - počevši od ubistva osnivača “Dana” Duška Jovanovića pa do pokušaja ubistva novinarke “Vijesti” Olivere Lakić - nije razriješen dovoljno govori o kakvom su teškom i opasnom položaju novinari u Crnoj Gori. “To je ono što bi trebalo da zabrine sve u našoj državi. Nažalost, institucije, što zbog nedostatka političke volje ali i nesposobnosti, ne pružaju utisak da se novinari mogu osjećati bezbjedno i da profesionalno mogu raditi svoj posao”, kazao je on.

Kao predsjednika Komisije i urednika “Dana” ga, kaže, posebno zabrinjava opstrukcija, prije svega od tužilaštva.

“Napomenuću da je tužilaštvo prestalo da Komisiji dostavlja relevantnu dokumentaciju kada je u pitanju posljednji slučaj - pokušaja ubistva Olivere Lakić. To je čudno, ako se zna da su nam je ranije dostavljali. U ovom slučaju, kada je Komisija počela da postavlja pitanja koja mogu biti neprijatna za tužilaštvo, došli smo u situaciju da više nijedan dokument koji je relevantan za rad Komisije ne možemo da dobijemo...”

Mnoge stvari odvraćaju novinare od uloge čuvara demokratije

Pravni savjetnik Društva profesionalnih novinara i trener Savjeta Evrope za slobodu izražavanja Siniša Gazivoda smatra da se opravdano može reći da je na medijskoj sceni u Crnoj Gori prije prisutan dualizam, nego pluralizam.

“Što se oslikava i na sveukupnu situaciju u društvu koje je duboko međusobno podijeljeno. Upravo ova okolnost je veliki izazov i za novinare jer samo istinski udružena novinarska zajednica može doprinijeti rješavanju problema koji se u prvom redu odnose na bezbjednost novinara, odnosno neistražene napade na novinare, zatim egzistencijalna pitanja ali i radna prava novinara i ukupne uslove rada. Posredno ili neposredno sva ova pitanja ugrožavaju slobodu izražavanja jer udaljavaju ili odvraćaju novinare od uloge čuvara u demokratskom društvu, koju gotovo u svim presudama koje se odnose na slobodu izražavanja, prepoznaje i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu”, kazao je Gazivoda. Uticajna međunarodna organizacija “Fridom haus” ocijenio da medijske slobode nazaduju u Crnoj Gori, ističući da su napadi na novinare dio života u Crnoj Gori. Od 2004. godine, organizacije za slobodu medija zabilježile su 76 slučajeva, od čega većina ostaje neriješena.

Kako napominje Fridom haus, još jedna konstanta je predsjednik Milo Đukanović. Kako ističu, Đukanović nikada nije skrivao neprijateljstvo prema medijima i podsjećaju da je neposredno prije predsjedničkih izbora u aprilu optužio “Vijesti” da promovišu “fašističke” ideje, tvrdeći da i kritičari dešavanja u zemlji i civilni sektor funkcionišu kao politička opozicija izabranoj vlasti.

Međunarodni dan novinara čestitali su juče predsjednik Skupštine Ivan Brajović, ministar kulture Aleksandar Bogdanović i zaštitnik ljudskih prava Šućko Baković...

Skrivaju dokumentaciju o pokušaju ubistva Lakićeve, jer zataškavaju svoj nerad

Tužilaštvo i policija ni nakon više od osam mjeseci ne znaju ko je ranio Oliveru Lakić, niti ko je to naredio napad na novinarku “Vijesti”.

Iz policije mjesecima ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” o toj istrazi.

Nepoznati muškarac 8. maja 2018. godine, iz vatrenog oružja u nogu je ranio novinarku ispred ulaza u zgradu u kojoj živi, nakon što je po povratku sa posla parkirala automobil i krenula ka stanu.

Viša državna tužiteljka Suzana Milić zločin je i kvalifikovala kao pokušaj ubistva. Nije poznato da li je ona od 12. jula sprovela bilo koju istražnu radnju.

Marković vjeruje da je jedan od razloga što je tužilaštvo prestalo da Komisiji dostavlja dokumentaciju u vezi sa Lakićevom činjenica da nemaju nikakvih pomaka u istrazi pokušaja ubistva Olivere Lakić.

“Tako skrivanjem dokumentacije pokušavaju da zataškaju svoj nerad i nesposobnost. Da nije tako, zbog čega ne bi, makar sa Komisijom čiji članovi imaju dozvole za pristup tajnim informacijama, podijelili napredak u istrazi. Jasno je da ga nema”, ocjenjuje on. Pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković krajem septembra prošle godine saopštio je da imaju operativna saznanja kako iza pokušaja ubistva stoji jedna kriminalna organizacija sa teritorije Crne Gore za sada nedostupna istražnim organima, ali iz policije nijesu odgovorili da li su ta saznanja potvrđena.

Nijesu saopštili ni rezultate pojačane provjere granica, prodavnica oružja i telefonskih listinga, šta je pisalo u Vladinom izvještaju o ranjavanju novinarke, koji je uputila Savjetu Evrope.

Iz Uprave policije ranije je više puta ponovljeno da je rasvjetljavanje pokušaja ubistva Lakićeve jedan od prioriteta u radu, zbog čega preduzimaju “niz operativno - taktičkih i drugih policijsko - tužilačkih mjera i radnji”.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han više puta ponovio je da tapkanje u mjestu u tom slučaju može negativno uticati na evropski put države. On je još ranije rekao da je bilo očekivano da bude rezultata u istrazi pokušaja ubistva Lakićeve. I visoki predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Dezir kazao je da je zabrinjavajuće što počinioci i nalogodavci još nijesu privedeni pravdi.

U izvještaju komisije koja se bavi rasvjetljavanjem napada na novinare, piše da je tužiteljka Milić tek sedam dana nakon pokušaja ubistva Lakićeve naredila da se vještače tragovi izuzeti sa mjesta zločina.

Baković je ranije saopštio da im u istrazi pomaže američki Federalni istražni biro (FBI), kojem su poslali sve spise istrage.

Predsjednik Komisije za istragu napada na novinare najavio da će to tijelo uskoro javnosti predstaviti svoj izvještaj.

“Mi ćemo u narednom periodu javnost obavijestiti i predati naš izvještaj, gdje će biti zanimljivih stvari, pogotovo kad je u pitanju istraga o napadu na Oliveru Lakić”.

Prema njegovim riječima, najveće razočarenje je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković. “Umjesto da unaprijedi saradnju i iskoriste kapacitete Komisije, on je odlučio da omogući svojim saradnicima da vrše opstrukciju rada Komisije”, zaključuje Marković.

Vuković: Etično novinarstvo ne odgovara moćnicima

Iz Sindikata medija poručeno je prošle godine da ni u jednom segmentu nije poboljšan ekonomski položaj zaposlenih u crnogorskim medijima, niti su uslovi rada popravljeni na bilo koji način.

Predsjednik Skupštine Medija centra Dragoljub Duško Vuković kazao je “Vijestima” da ako nije etično, novinarstvo prestaje da bude novinarstvo i pretvara se u propagandu, marketing ili odnose s javnošću, od čega je propaganda najopasnija po društvo.

“Onima koji žele moć ili je već imaju i žele da je uvećaju na račun drugih i društva u cjelini ne odgovara etično novinarstvo. Oni nastoje da novinarstvo potčine i pretvore ga u neki od surogata, što im, nažalost, uglavnom uspijeva. Nažalost, svjedočimo kako se upravo to dešava posljednjih pola godine s novinarstvom u TVCG, mediju koji je formalno javni servis i koji, preko nacionalnog budžeta svi plaćamo”, istakao je Vuković.

( Borko Ždero )