Morskih medvedica može biti u Crnoj Gori, ako ih ljudi puste na miru

Iako je naučnici nisu uočili, morska medvedica, izuzetno rijetka i ugrožena vrsta tuljana koji većinom živi u Mediteranu, mogla bi se povremeno nalaziti u nekima od novih osam identifikovanih morskih pećina koje su pogodna staništa za zadržavanje te vrste zaštićenog morskog sisara – čulo se danas u Kotoru na prezentaciji rezultata druge faze projekta istraživanja morskih pećina i staništa za morske medvedice na Crnogorskom primorju.

Zahvaljujući donaciji kotorske naftne kompanije "Jugopetrol" ovaj projekat već dvije godine sprovode stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) u saradnji sa kolegama iz NVO "Archipelagos" iz Grčke i NVO "MedCEM" iz Crne Gore.

Lani je istraživano ukupno 11 morskih pećina na potezu od rta Arza do rta Platamuni, a ove godine istraživanja su sprovedena i na dijelu crnogorske obale od rta Platamuni do rta Voluica,a sve to u cilju sagledavanja mogućnosti da li se i na našoj obali povremeno zadržavaju morske medvedice - možda i najrjeđa vrsta tuljana na svijetu.

Istovremeno, obavljena su i istraživanja ukupnog biodiverziteta u morskim pećinama kao vrlo specifičlnim i osjetljivim staništima, a koje su i na listi prioriteta u EU direktivi o staništima.

"Od 30 lokacija na kojima smo radili na potezu od rta Platamuni do rta Voluica, njih 16 se mogu smatrati pećinama, a izdvojeno je ukupno 8 koji mogu predstavljati povoljno stanište za zadržavanje morskih medvedica. Iako same tuljane nismo zatekli u njima, u pećinama je otkriveno prisustvo šest zaštićenih morskih vrsta ,a u njihovoj blizini i dvije kopnene zaštićene vrste. Došli smo do vrlo vrijednih podataka koji će biti ustupljeni državnim organima nadležnim za zaštitu prirode i upravljanje morskim dobrom", kazala je rukovodilac istraživanja, Vesna Mačić.

Prema njenim riječima, paralelno su rađena i istraživanja morskih algi, pogotovo prisustvo tzv. smeđe alge koja je jedan od indikatora čiste morske vode. Sagledavano je I prisustvo još nekih vrsta algi, mušalja, kao i cijano-bakterija.

Takozvanom CARLIT metodom upoređivanja stvarne sa potencijalnom i očekivanom rasprostranjenošću biocenoza algi, došlo se do rezultata o stanju ukupnog morskog ekosistema na istraživanim područjima.

"Sa zadovoljstvom možemo reći da je stanje na dijelu obale koja pripada Budvi dobro, a da je na istraživanim djelovima koji pripadaju opštinama Herceg Novi, Tivat, Kotor i Bar stanje je vrlo dobro. To nam daje nadu da ipak možemo sačuvati naše more uprkos velikom pritisku urbanističkih i razvojnih prijekata koji se odvijaju na obali", istakla je Mačić dodajući da su se istraživači u maju, svojim očima i kamerama uvjerili da se na Crnogorskom primorju nerijetko na najgrublji mogući način uništava priroda pod opravdanjem "priprema za turističku sezonu" i "privrednog razvoja".

Ipak, i pored toga, sačuvano je nekoliko lokacija koje se još mogu smatrati netaknutom prirodom i koje kao takve, moraju biti zaštićene.

"Tužno je da je Crna Gora, uz Bosnu i Hercegovinu, jedina država na Mediteranu koja još nije proglasila nijedno zaštićeno područje u moru (ZPM). Lokacije planirane za ZPM kod nas su okolina ostrva Katič kod Petrovca i akvatorijum na potezu Platamuni-uvala Žukovica, ali se to još nije ostvarilo", kazala je Mačić.

"U ovih šest godina koliko živim i radim u Crnoj Gori posjetio sam više puta sve vaše nacionalne parkove, ali na žalost, još nisam imao priliku da vidim I neko vaše ZPM na prelijepoj crnogorskoj obali. Lijepo je i dobro imati investicije u hotele, marine, odmarališta ali mora postojati i neko zaštićeno mjesto na obali i moru gdje bi i priroda mogla malo odmoriti od nas, te da takvo mjesto svi možemo posjetiti i vidjeti", kazao je generalni direktor "Jugopetrola" Janis Geroulanos, dodajući da je "IBMK jedan od najvećih resursa Kotora, pa je za nas bilo zadovoljstvo da podržimo aktivnosti ove sjajne naučlne institucije i njenih energičnih i profesionalnih stručnjaka".

"To ćemo činiti i ubuduće i spremni smo i da finansiramo i novi, treći projekt IBMK koji nam oni budu kandidovali", zaključio je Geroulanos.

"Vrlo su rijetki ljudi i kompanije u Crnoj Gori kojer prepoznaju značaj naučnih istraživanja i finansiraju ih, pa je time gest "Jugopetrla" još značajniji. Naša obaveza je sa sačuvamo našu obalu izloženu velikim pritiscima urbanizacije i zagađenja, pa nas raduje kada i drugi u Crnoj Gori podrže takve naše napore i stremljenja", kazao je direkror IBMK dr Mirko Đurović koji je publikaciju sa rezulatima istraživanja morskih pećina na primorju, predao Geroulanosu, i predstavnicima Agencije za zaštitu prirode i JP "Morsko dobro".

Galerija

( Siniša Luković )