Fabris: Zbog autoputa dug raste do 2019.

Viceguverner Centralne banke (CBCG) za finansijsku stabilnost i platni promet Nikola Fabris za “Vijesti” je kazao da je Crnoj Gori potreban kompletan autoput iako će to tražiti brojna odricanja, a procjenjuje da će teret njegove otplate biti niži nego što se čini sada, zato što će on donositi prihode i što postoji mogućnost da se ustupi pod koncesiju od koje bi se ubirali prihodi kojima bi se dug otplaćivao.

Fabris ističe da nema proračuna koliko će izgradnja autoputa dopinijeti rastu bruto-domaćeg proizvoda (BDP) zbog veličine projekta koji se po prvi put radi u državi, kao i da se može očekivati da javni dug ide silaznom putanjom tek po njegovom završetku 2019. godine.

U CBCG njesu mogli da odgovore na pitanja da li je Vlada trebalo da dogovori bolje uslove sa Kinezima u vezi sa izgradnjom autoputa i nižu cijenu, jer nijesu učestvovali u tim pregovorima.

Da li je CBCG imala uvid u studiju isplativosti autoputa koju je za potrebe Ministarstva saobraćaja radio tim profesora sa Ekonomskog i Građevinskog fakulteta?

Nijesmo imali uvid u pomenutu studiju.

Slaže li se CBCG sa stavom Vlade da je autoput isplativ?

Ako govorimo samo o direktnim efektima, odnosno, ako poredimo koliko će koštati izgradnja dionice autoputa i kolike će prihode ona nositi, onda je sigurno da ona nije isplativa. Međutim, smatram da tako pojednostavljeno gledanje nije ispravno. Pored tih direktnih i relativno lako mjerljivih efekata postoje brojni indirektni i teško mjerljivi efekti poput doprinosa razvoju brojnih drugih sektora od turizma, saobraćaja, trgovine, uticaja na kvalitet života i drugo. Smatram da je potrebno da u budućnosti imamo završen kompletan autoput , ne samo ovu dionicu i mislim da tada niko neće postavljati pitanje isplativosti i opravdanosti gradnje.

Biće neophodna još pažljivija kontrola javnih prihoda i rashoda, i nastavak mjera konsolidacije

Istaći ću i da je veliki broj empirijskih studija pokazao direktnu uslovljenost između razvijenosti infrastrukutre i ekonomskog razvoja. Danas ne postoji nijedna razvijena zemlja koja ima nerazvijenu saobraćajnu infrastrukturu. Zato smatram da nam je potreban autoput , iako će on tražiti brojna odricanja na drugoj strani.

I na kraju, svi znamo koliko je života “uzeo” put kroz kanjon Morače i to je nešto što se finansijski ne može izraziti.

Imate li proračun zaduženosti Crne Gore zbog izgradnje autoputa i da li ste zbog toga zabrinuti?

Finansiranje izgradnje autoputa svakako stavlja naše javne finansije pred velike izazove. To znači da je u narednom periodu neophodna pažljiva kontrola javnih prihoda i javnih rashoda, kao i nastavak mjera fiskalne konsolidacije koje su u prethodnom periodu dale pozitivne rezultate.

Precizni proračun rasta javnog duga je vrlo teško uraditi iako znamo koliko su troškovi izgradnje jer se veličina javnog duga mjeri u odnosu na BDP. Sigurno je da će jedan tako veliki projekat dati značajan doprinos rastu BDP-a, ali s obzirom na njegovu veličinu i činjenicu da se sa takvom vrstom projekta Crna Gora nikada nije suočavala, nemamo pouzdanu osnovu da utvrdimo koliki će biti doprinos rastu BDP-a.

Kako će to uticati na održivost duga?

Na održivost javnog duga ne utiče samo njegova visina, već i troškovi i način njegovog finansiranja. Na primjer, javni dug Njemačke je veći nego javni dug Crne Gore, ali zbog izuzetno povoljnih uslova po kojima se finansira on predstavlja manje opterećenje nego naš javni dug.

Međutim, činjenica da je kamatna stopa svega dva odsto, grejs period šest godina i rok otplate 20 godina u određenoj mjeri relaksira našu poziciju. Ono što se često zanemaruje to je činjenica da otplata duga nije prost zbir kamata i glavnica. Da bismo utvrdili pravu vrjednost duga, neophodno je kroz proces diskontovanja svesti buduću vrijednost na neto sadašnju vrijednost. Mislim da ćemo se svi složiti da smo prije 20 godina za 100 njemačkih maraka mogli kupiti mnogo više nego danas za 100 eura, iako bi danas 100 maraka vrijedile 50 eura. Tokom godina novac obezvređuje inflacija, a obezvređivanje novca je često i veće nego što bi se to dobilo samo računanjem inflacije.

CBCG nije imala uvid u studiju isplativosti za autoput

Imajući u vidu ekspanzivnu monetarnu politiku koju je vodila SAD radi suzbijanja posljedica globalne finansijske krize u narednom periodu se može očekivati nešto viša stopa inflacije od tekuće. To će uticati i na to da će u pojedinim godinama i stopa inflacije biti viša od kamatne stope. I na kraju, nakon završetka izgradnje autoputa on će donositi određene prihode, a i postojaće mogućnost da se on da pod koncesiju i da se prihodi od koncesije koriste za otplatu javnog duga. Stoga, mislim da će teret otplate duga biti nešto niži nego što se to čini na prvi pogled.

Kada možemo očekivati da javni dug ide silaznom putanjom?

Ako budemo imali pod čvrstom kontrolom javne rashode i prihode i ne bude izdvajanja iz budžeta za krupne infrastrukturne projekte, onda se to može očekivati nakon završetka gradnje autoputa, odnosno, od 2019. godine.

Šta će CBCG da uradi ako Vlada ne sprovede preporuku da zakonski ograniči kamatne stope ni 2015. godine?

CBCG planira da tokom prve polovine naredne godine tu preporuku detaljnije razradi i predloži konkretan način propisivanja najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope.

U 2015. nas čekaju isti problemi

To ograničenje postoji u nekim zemljama regiona, poput Makedonije i Hrvatske, većini zemalja EU, SAD ... Međutim, modeli implementacije su prilično različiti. U nekim zemljama je to varijabilna kamatna stopa čiji nivo zavisi od kretanje neke odabrane refenerentne kamatne stope, u nekim zemljama su to različite visine kamatnih stopa za različite visine kredita, a negdje je to samo jedna maksimalno dozvoljena kamatna stopa za sve transakcije.

Sa kojim će se problemima, prema vašim projekcijama i očekivanjima, suočiti crnogorska ekonomija naredne godine?

Ključni izazovi u narednoj godini se neće bitnije razlikovati u odnosu na ovogodišnje.

To su očuvanje fiskalne stabilnosti, sprečavanje prelivanja negativnih šokova iz inostranstva, visoko učešće loših kredita, visok stepen nelikvidnosti realnog sektora, nizak nivo konkurentnosti, nediverzifikovanost izvoza, visok deficit tekućeg računa platnog bilansa…

Preporučili ste Vladi da spriječi kompanije da izvlače novac iz države i izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza. Imate li neku računicu koliko se novca iznosi? Da li bi u državnom budžetu bilo više novca ako se sprovede ta preporuka i za koliko?

Naša preporuka se odnosila na implementaciju smjernica OECD-a o ograničavanju transfernih cijena. Odsustvo takve regulative otvara prostor za izbjegavanje plaćanja poreza i carina. Multinacionalne kompanije su sklone da u poslovanju između svojih filijala namjerno prikazuju niže cijene proizvoda da bi smanjile plaćanje tih dažbina.

Zemlje koje imaju niske poreze i niske carine, poput Crne Gore, su manje na udaru transfernih cijena, ali to ne znači da su imune. Jedan pokušaj korišćenja transfernih cijena smo imali u bankarskom sistemu, ali smo ga spriječili.

CBCG nije radila procjene eventualnih gubitaka po tom osnovu jer to nije njena nadležnost, a i ne raspolaže relevantnim podacima.

( Marija Mirjačić )