Brajović: Autoput važan i za jahting turizam
"Nautički turizam od 2005. kada praktično nije ni postojao, do danas u Crnoj Gori bilježi izuzetan razvoj i mi u tome možemo postati lideri u Evropi", rekao je Gvozdenović
Prva "konferencija o marinama" kako su je nazvali organizatori – Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) i Opština Tivat, održana je u elitnom tivatskom hotelu "Regent Porto Montenegro" iza zatvorenih vrata.
Učesnici konferencije "Montenegro Nautical Tourism 2014", njih oko 70, među kojima su bili predstavnici državne uprave, pomorske privrede, pomorskog obrazovanja, velikih investitora, dizajneri marina, turistički privrednici i gradonačelnici Tivta i Kotora Ivan Novosel i Aleksandar Stjepčević, bez prisustva novinara, razgovarali su o rezultatima i problemima koji karakterišu intenzivan razvoj jahtinga posljednjih godina u Crnoj Gori.
Prezentiran je aktuelni trenutak i planovi za razvoj Porto Montenegra, Dukley marine u Budvi, Portonovi marine u Kumboru, marine u Luštica Bay-u, te marina u Baru i Kotoru, dok su stručnjaci iz Velike Britanije održali dva predavanja na temu ograničenja i šansi Crne Gore u aktuelnim kretanjima nautičkog turizma na Mediteranu, te domaćoj i međunarodnoj legislativi koja reguliše ovu oblast.
Poslenici javne riječi imali su prilike da čuju samo uvodna izlaganja ministara Branimira Gvozdenovića i Ivana Brajovića, te tivatskog gradonačenika Ivana Novosela koji su bili puni riječi hvale za razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori, ali nisu iznijeli niti jedan konkretan podatak koliko je Crna Gora dobila novih radnih mjesta, fiskalnih i drugih prihoda od elitnog jahtinga za čiji je razvoj od 2007. naša država prebogatim investitorima i njihovim imućnim klijentima - jahtašima, obezbjedila enormne povlastice.
"Nautički turizam od 2005. kada praktično nije ni postojao, do danas u Crnoj Gori bilježi izuzetan razvoj i mi u tome možemo postati lideri u Evropi. Treutno u svijetu 57 marina nudi mogućnost vezivanja superjahti dužih od 100 metara, a u Crnoj Gori će uskoro biti čak10 odsto od tog broja jer će šest naših marina imati tu mogućnost", kazao je Gvozdenović dodajući da je lani u naše vode uplovila četvrtina jahti više nego 2012.
Pohvalivši se prije nekoliko godina donešenom Strategijom razvoja nautičkog turizma, Gvozdenović nije objasnio kako se sada u Crnoj Gori grade marine i na mjestima gdje ih taj dokument uopšte nije predvidio.
On je istakao da je "kvalitetna zakonska regulativa" koju inače, MSP sada mijenja zbog niza uočenih nedostataka, u proteklom periodu doprinijela razvoju jahtinga, poput liberalnih propisa o boravku i čarteru jahti, smanjenju PDV-a u jahtingu na samo 7 odsto, ukidanju akciza i carine na gorivo…
Gvozdenović je naveo da je pored ostaloga "Kotor osnovao prvi jahting klub" iako o tome bokeljska javnost ništa ne zna, i poručio da pet ili šest marina koje funkcionišu ili se grade na manje od 200 kilometara crnogorske obale "sebe ne treba da gledaju kao konkurente".
Obećao je podršku države razvoju malih biznisa kompatibilnih sa nautičkim turizmom i pozvao crnogorsko pomorske oficire koje inače, zbog svoje izražene stručnosti, traže najrenomiranije svjetske brodarske kompanije "da pojačaju svoje kapacitete kako bi imali više soposobljenih ljudi koji bi radili u nautičkom turizmu".
"Moramo se baviti i malim i velikim stvarima i biti najbolji domaćini na svijetu, imati dobro osposobljen i efikasan državni aparat i biti fleksibilni prema investitorima. Bitna je dobra zakonska regulativa i kvalitetna primjena zakona na domaćinski način", poentirao je Gvozdenović.
Njegov kolega Ivan Brajović usprotivio se namjeri gradnje marina na svakom ćošku Crnogorskog primorja i naglasio da tako mali prostor može izdržati samo manji broj i to ne bilo kakvih, već elitnih marina.
"Treba precizno definisati lokacije za marine a ne da to dozvolimo na svakom mjestu gdje to neko poželi", istakao je Brajović koji je u prednosti Crne Gore za razvoj jahtinga ubrojio i neke, za svaku pomorsku državu svijeta uobičajene i elementarno poznate administrativno-zakonske stvari, ali i autoput Smokovac-Mateševo "jer se to mora ponavljati ovih dana".
"Svaki infrastrukturni projekt je strašno važan i za unutrašnju, ali i mobilnost iz vani ka našoj zemlji i sa autoputem će se svakako neko brže i lakše odlučiti da dođe do nas", kazao je Brajović ne objašnjavajući podrobnije kako će na svjetske bogataše sa superjahtama podsticajno djelovati 40-tak kilometara autoputa.
( Siniša Luković )