Mogući prijevremeni izbori u Izraelu
"Teško da prođe dan a da ne upadnemo u diktate ili prijetnje o ostavkama ili jednoj ili drugoj vrsti ultimatuma dok drugi ministri napadaju vladu i premijera", rekao je Netanjahu
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nagovijestio je mogućnost prijevremenih izbora u slučaju da njegova vladajuća koalicija ne prevaziđe krizu.
Kriza je nastala zbog spornog predloga zakona o Izraelu kao jevrejskoj državi.
Netanjahu je rekao da javnost očekuje da se vlada vrati normalnom ponašanju. Ta njegova izjava je do sada najjači nagovještaj mogućih prijevremenih izbora otkako su diskusije o tome počele.
On je objasnio da je takav zakon neophodan kako bi se branilo pravo Izraela da postoji. Kritičari međutim upozoravaju da će se njime podriti demokratija i pripadnici arapske manjine, koji ga nazivaju rasističkim, postati građani drugog reda.
Netanjahu je upozorio protiv prijetnji o rušenju vlade, nagovijestivši da će je sam raspustiti ako se stvari ne izmijene.
"Teško da prođe dan a da ne upadnemo u diktate ili prijetnje o ostavkama ili jednoj ili drugoj vrsti ultimatuma dok drugi ministri napadaju vladu i premijera", rekao je Netanjahu na sjednici vlade, dodavši:
"Nadam se da se možemo vratiti normalnom ponašanju. To je ono što javnost očekuje od nas. To je jedini način da se zemlja vodi, a ako ne, moraćemo da izvučemo zaključke."
Netanjahu je to rekao dan nakon što ga je ministar finansija, vođa partije centra Ima budućnosti (Ješ atid) optužio da se bavi sitničavom politikom i pošto nisu razgovarali čitavih mjesec dana.
Liderka druge partije centra u koaliciji, ministarka pravde Cipi Livni, upozorila je da bi usvajenje zakona moglo da izazove prijevremene izbore.
O predlogu zakona se diskutuje u vrijeme pojačane napetosti između izraelskih Jevreja i Arapa, koji čine 20 procenata od 8,2 miliona stanovnika.
Na osnovu Deklaracije o nezavisnosti Izraela ta zemlja je definisana kao jevrejska i demokratska.
Usvajanjem novog zakona to bi postali principi Osnovog zakona, odnosno dio de fakto izraelskog ustava. Na osnovu predloga jevrejski zakon bi postao polazište za zakonodavstvo, a arapski jezik bi prestao da bude zvanični, navodi Asošijeted pres.
( Tanjug )