Građani plaćaju, a preduzeća teško
Kada je izvršna isprava (presuda) u pitanju, ona se sprovodi i prije pravosnažnosti, znači prigovor ne odlaže izvršenje...
Bivši predsjednik Komore javnih izvršitelja Aleksandar Zloković, kazao je da ta služba ima mnogo većih problema sa naplatom potraživanja u privredi, nego među građanima.
U razgovoru za “Vijesti”, objasnio je da se predmeti vezani za građane obično tiču dugovanja do 1.000 eura, dok su potraživanja u privredi milionska i naplata je često nemoguća.
Javni izvršitelji počeli su sa radom u aprilu, a zaduženi su za sve vrste naplate - dugove u privredi, prema fizičkim licima, dugove za dažbine, iseljenje, zapljenu stvari...
“Kada je izvršna isprava (presuda) u pitanju, ona se sprovodi i prije pravosnažnosti, znači prigovor ne odlaže izvršenje. Recimo, kad neko nekome duguje u privredi i sud donese presudu, odmah se ide u naplatu, ali je ta naplata mnogo komplikovanija, pravno lice često otvori drugu firmu i slično, pa mu je teško ući u trag”, pojašnjava Zloković.
Visoke novčane nagrade
Upravo bi ta vrsta naplate najviše može motivisti službenike, jer mogu biti nagrađeni i po nekoliko hiljada eura.
“U predmetima gdje je potraživanje do 1.000 eura, kojih ima ubjedljivo najviše, ne postoji nagrada za uspješno sprovođenje. Za predmete preko 1.000 eura, najveća nagrada je 7.500 eura i to na izvršenja koja se ne odnose na novčana sredstva, u kojem slučaju je najveća nagrada 3.500 eura”, objasnio je predsjednik Komore.
Zloković je rekao da on nije nikada ulazio u kuće da plijeni imovinu...
Predmeti u vezi sa građanima se tiču dugovanja do 1.000 eura, dok su potraživanja u privredi milionska i naplata je često nemoguća
Prema Zakonu o obezbjeđenju i izvršenju, od zapljene su svakako izuzeti kućni aparati i namještaj.
“Ti slučajevi su sad procentualno u promilima. U svakom slučaju, izvršni povjerilac (onaj kome se duguje) mora da traži popis i prodaju imovine da bi se to radilo, o tome ne odlučuje izvršitelj”, kazao je. Ukoliko to povjerilac zahtijeva, Zloković objašnjava, dolazi do popisa stvari ili imovine i tu ne postoji mogućnost dogovora.
Od zarade, dužniku može da se oduzme do polovine plate: “Ipak, dok se ne završi izvršni postupak, dobrovoljno se može platiti potraživanje, tu nema rokova”.
Od 200 do 20.000 eura kazna za netačne podatke
Zakonom o izvršenju predviđene su novčane kazne za neblagovremeno ili netačno dostavljanje podataka o imovini i prihodima - fizičko lice i odgovorno lice u preduzeću od 200 do 2.000 eura, a pravno lice, preduzetnik i organ od 2.000 do 20.000 eura.
Istim Zakonom definisano je i da kupac nepokretnosti ne može biti izvršni dužnik, sudija, javni izvršitelj, osoba zaposlena kod javnog izvršitelja ili druga koja službeno učestvuje u postupku prodaje...
Zakon ne sprečava povezano lice sa onim kome se duguje, da se pojavi kao kupac nepokretnosti.
Na pitanje “Vijesti” šta se dešava ukoliko neko nema ništa na svoje ime i nije zaposlen, Zloković je rekao da u tom slučaju ne postoji način na koji se izvršenje može sprovesti i postupak se prekida.
“Dug se ne može naplaćivati od srodnika, eventualno ako bi se kasnije našla neka imovina ili se lice zaposli, postupak se može nastaviti”, navodi predsjednik Komore.
Kada se radi o izmirivanju računa za struju, vodu i slično, preduzeće kojem se duguje trebalo bi prije obraćanja izvršitelju da pošalje opomenu dužniku, dok izvršitelj nema tu obavezu.
Za sve dugove preko godinu dana dolazi do zastarijevanja, ukoliko se ne podnese tužba.
Ministarstvo pravde krajem godine predstaviće izvještaj koji bi trebalo da pokaže koliko su zaista javni izvršitelji efikasniji u odnosu na sudske, kojima su sada povjereni izvršni poslovi vezani za oduzimanje djeteta, vraćanje zaposlenog na rad i protivizvršenja (ukoliko je presuda po kojoj je javni izvršitelj postupao pravosnažno ukinuta).
Kada se 25 centi "pretvori” u 60 eura
Zloković je rekao da sada rijetko dolazi do zastarijevanja potraživanja koja su vezana za plaćanje računa za vodu, struju, jer preduzeća koja se time bave sada sve to utužuju.
On je kao primjer naveo slučaj u kom je Elektrodistribucija tužila dužnika zbog duga od 25 centi, a da je isti kasnije, nakon što je to stiglo do izvršitelja, morao da plati troškove i do 60 eura.
“Dužnik može, kada dobije rješenje o izvršenju, u roku od osam dana da izmiri dug, u kom slučaju ne ide zatezna kamata na dug, ili da podnese prigovor zastarjelosti ili bilo koji drugi, da nije stigla opomena i slično u roku od pet dana, i to onda ide na sud i odlaže izvršenje, do pravosnažnosti”, navodi Zloković.
Nedostaje jedanaest izvršitelja
Trenutno u Crnoj Gori radi 21 javni izvršitelj, a prema planu Ministarstva pravde treba da ih bude 32. Zloković objašnjava da je Zakon o javnim izvršiteljima donijet u skladu sa evropskim standardima, koji predviđaju da je na svakih 25.000 stanovnika jedan izvršitelj.
“Ali ukoliko se ukaže potreba, ministar pravde može povećati broj izvršitelja”, navodi on.
Na pitanje kolike su im zarade trenutno, on navodi da je to teško reći, da imaju ogromne troškove, jer zapošljavaju veliki broj ljudi kojima treba uplaćivati plate i doprinose, porez na dobit koji plaćaju na kraju finansijske godine, kao i PDV od 10 eura, koji plaćaju na svako izvršenje.
“Ja vam mogu reći neki standard koji je u Evropskoj uniji, to je jedna, ili jedna i po sudijska plata (1500 do 2000 eura u CG)”, kaže predsjednik Komore.
Nema disciplinskih postupaka
Aleksandar Zloković je rekao da ne želi da komentariše slučaj izvršiteljke iz Kotora Branke Samardžić, koja je više od mjesec dana u fioci držala prigovor na odluku kojom je namjeravala da iseli Univerzitet Mediteran.
“Postupak je u toku, ne bih to za sada komentarisao”.
On je rekao da za sada nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv izvršitelja.
( Maja Boričić )