Kučki recept za puteve, vodu, struju, kulturu...
Do Kučkih Korita se iz Podgorice sada stiže za pola sata, a tek slijedi proširenje i asfaltiranje puta od Orahova do Korita, planiran i asfalt od Kosora do Bioča...
Predsjednik Fonda za razvoj Kuča “Marko Miljanov” doktor Radomir Prelević kaže da vjeruje da će tokom ove godine, uz pomoć grada, biti sanirano klizište u Gornjoj Vrbici. Glavni grad je izdvojio novac, čeka se izbor izvođača radova.
Očekuju da će biti asfaltiran put Bioče -Kosor, kao i da će biti proširen put od Oraohova i Korita u dužini od deset kilometara.
U planu rada Fonda do 2020. godine se planira proširenje puta Korita-Rikavac-Širokar-Mokra-Kržanja, uz pomoć Vojske Crne Gore, po odobrenju Vlade CG.
“Vjerujemo da bi se osposobljavanjem ovog puta otvorile mogućnosti za razne vrste turizma, planinarenje, biciklizam, ljubitelji prirode iz Podgorice bi za najkraće moguće vrijeme bile dostupne kučke planine. Lako bi se moglo napraviti i skijalište”, kaže Prelević.
U planu do 2020. je i asfaltiranje sedam kilometara puta Stravče-Brskut, sa Glavnim gradom i Vojskom CG postoji Ugovor o proširenju puta Kosor-Peuta. U toku su radovi na proširenju puta Ubli-Raći-Momče, dio puta od Ubala do sela Raći je proširen, potrebno je asfaltiranje.
Lokalni putevi su oštećeni prilikom izgradnje vodovodne mreže u selima Ubli, Kosor, Liješta, Medun, Dučići I Sjenica, potrebno je asfaltiranje.
Kada je u pitanju vodovod, planirano je istraživanje na vodovodu Kuči 3, Gornjepolje i Korita Kučka radi snabdijevanja Kržanje, Momča, Orahova, Bezjova, Korita, prema studiji koju je naručio Fond, a Ministarstvo poljoprivrede zapoočelo istraživanje.
U planu je i obnova elektromreže, jer je većinom dotrajala, bilježi se blizu 300 nestanaka struje tokom godine, pa se u Fondu nadaju da će Glavni grad da se založi da Elektroprivreda rekonstruiše potpuno elektromrežu.
Prelević kaže da je interesantan i projekat obnove tvrđave “Grad Medun”, nakon arheoloških i drugih istraživanja trebalo je da se dovede u stanje kao kad se tu odvijao život, a želja je da to postane i luksuzni hotelsko -turistički projekat.
“Želja nam je da se Glavni grad uključi u projekat, to jest da se u projektovanje uključi španska firma “Paradores de Turismo”, koju je Vlada angažovala za projekte obnove Starog Bara, Žabljaka Crnojevića, Španjole u Herceg Novom, tvrđave Goražde...
Malo ko u Crnoj Gori zna da je kameni grad na Medunu vjerovatno najstarije nasleje u Crnoj Gori, mnogo starije od Duklje”, kaže Prelević.
U planu je i osavremjenjavanje Muzeja “Marko Miljanov” prema projektu JU Muzeji i galerije.
Fond je zainteresovan i za obnovu Spomeniku žrtvama fašizma na Orljevu, koji je vlasništvo Glavnog grada.
“Uredili smo teren oko spomenika i za to je utrošeno više desetina hiljada eura. Neophodno je da se svi kameni elementi i mermerne ploče sa imenima poginulih, zamijene.
Nadamo se da će Glavni grad angažovati Zelenilo da se ozeleni taj prostor, neophopdno je uraditi i adekvatnu rasvjetu...” kaže Prelević.
Aktivnošću Fonda, uz pomoć Glavnog grada i Vojske CG na području Kuča asfaltirano je oko 40 kilometara puta, dovedena voda na plato Kuča, što se procjenjuje da je investicija vrijedna oko šest miliona eura.
Bez rasprave o politici, vjeri u učenju drugih o biznisu
Fond za razvoj Kuča oformljen je 2012. g dine i incijalna kapisla je bila to što je vodovod doveden sa Bioča na plato Ubala.
“Tada smo imali par sastanaka i nas nekoliko ljudi, koji imamo svoje poslove, okupili smo se da damo novac da se taj ručak plati. Neko je predložio da se napravi udruženje od ljudi koji bi preduzeli konkretne poteze, a da ne moramo nikog drugog da pitamo, već da rješavamo probleme. Tako je bilo, oformili smo Fond, i najznačajnije tačke našeg Statuta su da nema rasprave oko politike, niti vjere i da niko nikog ne uči kako se pravi biznis. Mislim da su to pravila koja su održala Fond, naravno i konkretni rezultati. Bilo je u početku oko 150 članova Fonda, sada najveći finansijski doprinos daje dvadesetak biznismena sa prostora Kuča, koji žive i rade u Podgorici.
Ima pokušaja da nas kopiraju iz drugih susjednih plemena, ali za sada mi, nadam se, uspješno rješavamo probleme. Ne miješamo se ni u plemenske odnose, ni u poslove na nivou mjesnih zajednica”, kaže Prelević.
Dučić napisao prvi roman u Crnoj Gori
Prelević tvrdi da je prvi roman u Crnoj Gori napisao Stevan Dučić “Ili Kuč”, doduše neobjavljen, a ne Risto Ratković, 1933. godine, “Nevidbog”.
“Poštujemo djelo Rista Ratkovića, ali mislim da je Stevan napisao prvi roman u Crnoj Gori, djelo “Ili Kuč” koje ima 700 stranica. I mi ćemo štampati taj roman, želimo da realizujemo projekat sabranih djela Stevana Dučića, riječ je o šest knjiga, čije je vrijednost 30.000 eura. Nastavljamo sa objavljivanjem kapitalnih djela iz prošlosti i kulturne baštine Kuča, a biblioteka “Baština” objavila je do sada 20 naslova”, kaže Prelević.
Fond je realizovao i projekat cjelokupnih djela Marka Miljanova Popovića, u sedam knjiga, izdatih krajem prošle godine.
Ksenija Cicvarić iz Kosora
Nenadmašna interpretatorka izvornih pjesama Ksenija Cicvarić je porijeklom iz Kuča, prezivala se Bracović i u Fondu žele da ukažu i na tu činjenicu.
“Pomoćemo Miću Miranoviću da objavi knjigu o životu Ksenije Cicvarić, koja se po rodu prezivala Bracović sa Kosora, iz Kuča. Ubuduće bi mogao da se organizuje i godišnji koncert, ili susreti na kojima bi se podsjetilo na ono što je Ksenija ostavila Podgorici, Crnoj Gori, a i šire, regionalnoj muzičkoj baštini”, kaže Prelević.
( Boban Novović )