U zbirci kapetana Štumbergera više nema Enciklopedije Britanike
Štumbergerov dom imao je zbirku vrijednosti koju ima mali broj muzeja, među kojima i ikone iz porodice Rafailović-Dimitrijević
Iako je projekat sanacije kuće muzeja Dom starog kapetana u Baošićima, zadužbine pomorskog kapetana Miroslava Štumbergera, urađen prije tri i po godine, tek se nedavno krenulo u skromnu adaptaciju zdanja izgrađenog dvadesetih godina prošlog vijeka.
“Uz skromnu pomoć Opštine od oko dvije hiljade eura uspjeli smo da objekat očistimo, deratizujemo; popravimo i ofarbamo škure i zatvorimo sve otvore”, kaže v.d. direktorica JU “Muzeji i galerije” Nataša Tatalović.
Ona ističe da bi uz nevelika sredstva mogli vratiti eksponate iz kuće Štumbergera koji su prije nekoliko godina smješteni u dvije neuslovne prostorije Mjesne zajednice Baošići, uprkos izričitoj želji darodavca da se predmeti ne smiju iznositi iz njegove kuće. To je ipak urađeno nakon što je zbog oštećenja krova i opšteg propadanja imovine, voda prodrla u kuću koja je oštetila namještaj, a postojala je realna opasnost da vrijedna zbirka bude trajno oštećena.
Propadanje zbirke je nastavljeno zbog vlažnosti prostorija u koje je bila smještena.
Viši konzervator Goran Skrobanović iz JU “Zavičajni muzej” tvrdi da je dio zbirke u tako lošem stanju da je, kako su neki predlagali, bio premješten u Muzej, mogao ugroziti druge eksponate.
U vrijednoj ostavštini je bilo preko 700 naslova, među kojima i desetak neprocjenjive vrijednosti
Pomorski kapetan Miroslav Štumberger je kuću i vrijednu imovinu ostavio mjesnoj zajednici Baošići. Nakon njegove smrti imovinom je, u skladu sa željom ostavioca, upavljao zadužbinski odbor koji je formirala MZ Baošić. Tako je bilo sve do Odluke Skupštine opštine Herceg Novi od 02.03.2001, kada je upravljanje imovinom zadužbine povjereno JU Muzej i Galerija Herceg Novi.
Kapetan je šezdesetih godina prošlog vijeka svoju kuću, kao svojevrstan privatni muzej, otvorio za posjetioce.
A Štumbergerov dom imao je zbirku vrijednosti koju ima mali broj muzeja u Crnoj Gori: dvije ikone iz poznate bokeljske ikonopisačke porodice Rafailović-Dimitrijević, makete brodova, amfore, djelove namještaja i posuđa, vrata podmornice “Nebojša” čije je kapetan bio.
U vrijednoj ostavštini je bilo preko 700 naslova među kojima i desetak neprocjenjive vrijednosti. U njegovoj biblioteci bila je Enciklopedija Britanika iz 1788. godine, Familijarna engleska Biblija iz 1548, Napoleonov Kodeks iz 1806, Astronomija i osnovi geometrije iz 1604. godine i još mnoge. O kolikoj materijalnoj vrijednosti je riječ, svjedoči i Milan Sijerković viši savjetnik u Državnom arhivu, odjeljenje Herceg Novi. On je kao mladi arhivista, tada zaposlen u Zavičajnom muzeju, početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, preko tri godine popisivao eksponate u kući Štumbergera. Bio je prisutan kada je jedna delegacija iz Velike Britanije kapetanu Štumbergeru nudila bjanko ček za tri toma Enciklopedije Britanika. Naime, Britanci nemaju sva tri toma tog izdanja objedinjena na jednom mjestu.
Popis iz 1987. kaže da muzej ima 54 knjige i 447 eksponata i predmeta
Komisija SIZ-a kulture i nauke Herceg Novi uradila je 1987. popis svih eksponata. Tada je konstatovano da u muzeju postoje 654 knjige i 447 eksponata i predmeta. Ovaj popis muzejskog materijala služio je kao osnov za sve ostale popisne komisije.
Anketni odbor koji je formirala SO Herceg Novi prije deset godina je, nakon dvogodišnjeg rada, utvrdio da da se “zadužbinom Miroslava Štumbergera u posljednjih 15 godina nesavjesno gazdovalo, da je objekat zapušten, ruiniran i više puta pokraden tako da sa aspekta muzejskih vrijednosti skoro da i ne postoji. Kompletna informacija o nađenom stanju je tom prilikom dostavljena državnom tužiocu na ocjenu. Tada je popisano 500 eksponata, ali među njima nisu najvrednije knjige, kao što je Enciklopedija Britanika. Iako je policija sprovela istragu umjetnički, ali materijalno najvrednije eksponati nisu nikada pronađeni.
Da li će aktuelna vlast na kraju mandata naći sredstva, koja nije uspjela da obezbijedi u prethodnih skoro 15 godina i zaustavi propadanje zadužbine kapetana Miroslava Štumbergera, jer vremena više nema. Tim prije jer v.d. direktorica JU “Muzeji i galerije” Nataša Tatalović tvrdi da bi se i uz skromnija sredstva moglo uraditi dosta.
Prvi komandant “Nebojše”, pronalazač i modelar
Miroslav Štumberger je rođen 02. 7. 1892. u Sloveniji u Brežicama.
Vojno-pomorsku akademiju je završio u Puli i službu nastavio kao pomorski oficir u vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Bio je prvi komandat podmornice “Nebojša”. Kao kapetan bojnog broda i komandant južnog Vojno-pomorskog sektora sa sjedištem u Kumboru, Miroslav Štumberger je 1937. godine u 45. godini života penzionisan.
Bio je poznati pronalazač i modelar.
( Slavica Kosić )