Presuda po tužbi Radovićeve 22. februara

U okviru glavne rasprave sprovedeni su svi pisani dokazi uključujući i dokumentaciju koja je dostavljena u drugom predmetu koji se vodi u Osnovnom sudu, a koji je formiran po tužbi Radovićeve protiv CBCG i Žugića za mobing i diskriminaciju

3333 pregleda7 komentar(a)
Irena Radović, Foto: Boris Pejović
24.01.2019. 14:39h

Sudija Osnovnog suda Milena Brajović 22. februara će odlučiti da li je Skupština nezakonito smijenila Irenu Radović sa pozicije viceguvernera Centralne banke (CBCG) u julu prošle godine.

Glavna rasprava po tužbi Radovićeve protiv parlamenta danas je završena. Zakonodavna vlast je Radovićevu smijenila na predlog Savjeta CBCG i guvernera Radoja Žugića.

U okviru glavne rasprave sprovedeni su svi pisani dokazi uključujući i dokumentaciju koja je dostavljena u drugom predmetu koji se vodi u Osnovnom sudu, a koji je formiran po tužbi Radovićeve protiv CBCG i Žugića za mobing i diskriminaciju.

Prethodno su Upravni i Vrhovni sud ocijenili da bivša viceguvernerka nije mogla biti smijenjena sa te funkcije na osnovu Zakona o CBCG, već da se na prava zaposlenih u vrhovnoj monetarnoj instituciji odnose opšti propisi o radu, kao i da je Osnovni sud nadležan da odlučuje o sporovima iz radnog odnosa.

Advokat Radovićeve, Siniša Gazivoda u sudnici je, nakon čitanja predloga Savjeta CBCG za razrješenje, kazao da se kao pravni osnov za podnošenje predloga za razrješenje navodi član 55 stav 1 Zakona o CBCG, a da se on zapravo odnosi na članove Savjeta koji u CBCG nijesu zaposleni.

On je objasnio da se iz obrazloženja vidi da Radovićevoj, suprotno članu 143 Zakona o radu, nije dostavljeno upozorenje o razlozima za otkaz, koje je moralo da sadrži razloge za otkaz, dokaze koji ukazuju da su se za to stekli uslovi i pouku o pravu na davanje odgovora u roku koji ne može biti kraći od pet radnih dana. Gazivoda je dodao da u obrazloženju nema informacija o tome kako je i na osnovu čega navodno utvrđeno da Radovićeva nije pokazala odgovarajući nivo stručnosti i efikasnosti, kao i da u obrazloženje Savjeta nema informacije koja je navodno rješenja predlagala Radovićeva, a koja su mogla imati ozbiljne posledice i rizik za stabilnost bankarskog sistema.

Zamjenica Zaštitnika imovinskopravni interesa Crne Gore Sanja Jaredić, koja je zastupnik Skupštine u tom sporu, nije imala prigovor na stavove Gazivode.

Jedan od dokaza u postupku je bio i dopis koji je Radovićeva Savjetu uputila povodom incijative za razrješenje, a koji je upućen prije sjednice Savjeta na kojoj je razmatran predlg za razrješenje.

Gazivoda je objasnio da Savjet Radovićevoj nije dostavio incijativu za razrješenje u zakonskoj formi, kao da je predlog parlametu za razrješenje upućen isti dan kada je i Radovićeva uputila osvrt Savjetu u vezi incijative za smjenu.

"Iz toga sa sigurnošću se može tvrditi da ovaj osvrt članovi Savjeta uopšte nijesu razmatrali, niti su ga mogli razmotriti prije donošenja predloga za razrješenje.To potvrđuje i sadržina predloga za razrješenje u kome nema ni pomena o ovom osvrtu, a komoli kakve ocjene argumenata navedenih u osvrtu" istakao je Gazivoda.

Jaredićeva je kazala da ta dva dokumenta su bez uticaja na ocjenu zakonitosti skupštinske odluke čije se poništenje traži Gazivoda je u završnoj riječi kazao da je na osnovu svih dokaza jasno da je odluka Skupštine o razrješenju Radovićeve nezakonita i predložio je da sud usvoji tužbeni zahtjev, dok je Jaredićeva u završnom obraćanju predložila da se tužbeni zahtjev odbije u cjelosti kao neosnovan.

Stav advokata Radovićeve je i da je Skupština obmanuta, jer je imala povjerenje u CBCG, te da je na to ukazivao i nezavisni poslanik Damjanović u parlamentu kada je razmatran predlog za razrješenje Radovićeve.

Damjanović je tada, između ostalog, kazao da parlament nije dobio svu dokumentaciju u vezi tog slučaja, odnosno, da nijesu dobili zapisnik sa sjednice Savjeta, te da i su dobili pismo Radovićeve vezano za njeno mišljenje i stavove oko cijele procedure.

Damjanović je kazao da je predlog za razrješenje Radovićeve rezultirao i predlaganjem rješenja koja su mogla imati ozbiljne posljedice, i da je prilika u parlamentu da se kaže koje su to posledice.

Žugić je tada kazao da se zapisnik prvo mora usvojiti i verifikovati, i da će ga nakon toga dostaviti ako su zainteresovani.

Žugić je i poslancima kazao da je Radovićeva dala sudom u Podgorici plan kontrole banaka i finansijskih institucija kojije storogo čuvana poslovna tajna CBC što se tokom suđenja po tužbi za mobing utvrdilo da nije tačno.

"CBCG i Žugić sudu dostavili tajne dokumente"

Nakon čitanja Plana rada sektora za kontrolu i pružanje finansijskih usluga za 2018. i 2019.(dokument CBCG) Gazivoda je kazao da se iz naslova vidi da je je suprotan onome što je navedeno u predlogu za razrješenje, te da u pitanju nije terminskii plan kontrole banaka, već da je plan preliminarni dokument koji nije zavede nikada pod oznakom tajnosti i da nije istina da je Radovićeva odala bilo kakvu tajnu.

Nakon štu su pročitane tri izjave zaposlenih iz CBCG koje su date u okviru drugog postupka za tužbi protiv mobinga i diskriminacije Gazivoda je istakao da te tri izjave nose oznaju "T" odnosno tajno.

"Prema tome CBCG i Žugić su u tom postupku sudu dostavili tajne dokumente, a ne Radovićeva", istakao je Gazivoda.

On je podsjetio da je Žugić podnio krivičnu prijavu tužilaštvu protiv Radovićeve zbog navodnog otkrivanja tajne, ali da je na ročištu koje je bilo jučeŽugić kazao da je ta prijava odbačena.

"Krivična prijava je podnije ta 24.05.2018. godine.Da je CBCG stvarno mislila da je Radovićeva počinila takav propust valjda bi već tada inicirala njeno razrješenje, a ne da se čeka jul 2018" istakao je Gazivoda.

On je novinarima nakon završetka suđenja kazao da se ispostavilo da je CBCG, a ne Radovićeva dostavli tajne dokumente i da javnosti ostavlja da sudi šta to znači. "Da je bilo propusta razrješenje bi inicirali u decembru 2017."

Gazivoda je istakao da se u predlogu za razrješenje Radovićeve navodi da je odluka o prenosu pojedinih poslova na viceguvernerku (27.12.2017. godine) donijeta zbog navodno ozbiljnih propusta koje je Radovićeva učinila prilikom obavljanja poslova iz oblasti kontrole bankarskog sistema, iako se u predlogu za razrješenje ne navodi o kakvim se to ozbiljnim propustima radi.

"Da je stvarno bilo propusta u radu guverner sigurno ne bi čekao kraju juna 2018. godine da inicira njeno razrješenje, već bi to uradio u decembru 2017. godine kada je donijeta ova odluka" istakao je Gazivoda.

Jaredićeva je ocijenila ni da ovaj dokument nije bitan za odluku o ocjeni zakonitosti odluke Skupštine.