Politička diskriminacija duboko ukorijenjena u društvu

Politička diskriminacija je duboko ukorijenjena u crnogorskom društvu, a poseban problem predstavlja zapošljavanje po osnovu partijske pripadnosti, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ona je to rekla na panel diskusiji Politička diskriminacija – osnovi, uzroci i posljedice koju je organizovao nedjljenik Monitor.

Uljarević je, podsjećajući da je Crna Gora država koja nema iskustvo promjene vlasti, kazala da postoji atmosfera i politički sistem koji stvara pogodne uslove za razvoj različitih vidova diskriminacije.

“Ovako postavljena osnova političkog sistema Crne Gore u kontinuitetu postavlja uslove za razvoj različitih oblika diskriminacije u čijoj osnovi je dalji sistem političke korupcije”, objasnila je ona.

Uljarević je ocijenila je da je politička diskriminacija duboko ukorijenjena u crnogorskom društvu, ukazujući na pojavu zapošljavanja po osnovu političke, odnosno partijske pripadnosti.

Politički sistem Crne Gore se, kako je kazala, održava kroz cijeli sistem klijentelističke mreža,”gdje je politički uticaj presudan prije svega u napredovanju, dobijanju poslova, kroz sistem javnih nabavki ili privatno javnog partnerstva”.

Prema njenim riječima, na osnovu toga lako je zaključiti kolike su razmjere političke korupcije u Crnoj Gori.

Uljarević je podsjetila da je problem političke diskriminacije prepoznat i u ocjenama Brisela o stanju u Crnoj Gori, ukazujući i na aferu Snimak i što su u pojedine afere uključeni i odgovorni akteri vlasti.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović poručila je da se u Crnoj Gori sve određuje na osnovu političke pripadnosti i “posjedovanja članske karte jedne partije”.

Prema njenim riječima, ne može se govoriti o ostvarivanju političkih i građanskih prava građana, ukoliko se njihova socijalna i ekonomska prava ne ostvaruju.

Ćalović smatra da je i uzrok političke diskriminacije i korupcije upravo socijalni i ekonomski položaj građana, koji “moraju da biraju između članske karte i gladi”.

“Najbrutalnije se zloupotrebljavaju najsiromašniji koji za novac prodaju svoj glas jer nemaju ništa”, poručila je ona.

Ćalović je podsjetila i na nerazvijenost sjevera države, ocjenjujući da to “nije slučajno, već da je to klasičan politički potez vladajućih struktura”.

Rožaje je, kako je navela, grad sa najvećim brojem nezaposlenih i građana koji primaju socijalnu pomoć, a “te ljude je lako kupiti zato što nemaju ništa”.

Prostora za političku diskriminaciju i ucjenu ima, kako smatra Ćalović, i kod stanovnika koji su siromašni a žive u kućama koje su nelegalno napravili. Oni biraju da “daju ličnu kartu radije nego da ostanu bez kuće”.

Prema njenim riječima, svake godine kada se održavaju izbori u Crnoj Gori državnim budžetom se predviđaju “zanimljive stavke”.

“Ove godine se predviđa više novca za socijalna davanja, pa me ne bi začudilo da 2015. bude godina prijevremenih parlamentarnih izbora”, rekla je Ćalović.

Ona je kazala da građani Crne Gore zaslužuju bolju vlast. “Ovaj narod bi birao drugačije da nije kupljen, ucijenjen i preplašen”.

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF), Goran Danilović, poručio je da je Crna Gora idealna za političku diskriminaciju.

“Mali sistemi u kojim važe velika pravila lako se izvrgnu svojoj suprotnosti”, rekao je on, dodajući da se ne može mnogo očekivati od demokratije koja je “nakalamljena” na jednopartijski sistem koji je dugo postojao u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, Crna Gora se ne može upoređivati sa Evropom, i neophodno je da prođe mnogo više vremena da bi Crna Gora bila kvalifikovana kao građanska država.

“Ljudi smatraju da je politička diskriminacija potpuno normalna”, rekao je Danilović, poručujući da je to možda u “genetici našeg naroda”.

“Mi smo stalno u fazi diskriminacije i smatramo da je to normalno stanje. Mi smo vaspitavani godinama i decenijama da budemo podanici”, rekao je on, ocjenjujući da je neophodno vrijeme kako bi se svijest društva promijenila.

Prema njegovim riječima, politička diskrimanica je je nemoć politike koja se, kako je naveo, nadomjesti moću koju ima novac.

“Politička diskriminacija prethodi svakoj drugoj vrsti diskriminacije. I nacionalna diskriminacija proističe iz političke”, rekao je Danilović, poručujući da društvu nedostaje sloboda.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović kazala je da ne postoje zabilješke o pojedinačnim prijavama o političkoj diskriminaciji, što, kako smatra ne znači da nje nema.

Ona je kazala da se u Crnoj Gori građani ne zapošljavaju na osnovu partijske pripadnosti.

“Ne smatram da u oblasti zapošljavanja postoji partijsko zapošljavanje. Za takve tvrdnje neophodni su dokazi”, kazala je ona, objašnjavajući da zapošljavanje reguliše tržište rada, a ne partijska pripadnost.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Rifat Rastoder kazao je da je politička diskriminacija jedan od najdelikatnijih problema u crnogorskom društvu.

“Ja nijesam ovdje došao da advokatišem bilo kojoj grupaciji ili partiji, već mi je cilj da govorimo o mogućim rješenjima problema koji je u našem društvu evidentan”, objasnio je Rastoder.

Prema njegovim riječima, jedno je jasno, a to je da problem političke diskriminacije postoji.

Rastoder je ukazao i na činjenicu da nije “uspio da pronađe nijednu pojedinačnu prijavu koja se odnosi na političku diskrimianciju u bilo kojoj oblasti”.

On je kazao da je neophodno identifikovati uzroke i moguće posljedice političke diskriminacije, jer, kako smatra, građani koji ni na jedan način nijesu povezani sa vladajućom grupacijom smatraju da se u državi zapošljavanje odvija na osnovu partijeske pripadnosti.

Neki od uzroka postojanja političke diskrimanicje su, kako smatra Rastoder, neutemeljena građanska svijest, partitokratski izborni sistem, nedovoljna afirmacija prava po raznim osnovama, a, prema njegovim riječima, partije u Crnoj Gori bi trebalo da prije svega rade na unutrašnjoj demokratizaciji.

( Mina )