CDT: Predloženi zakon o finansiranju političkih subjekata kvalitetan

Novi Predlog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kvalitetan je zakonski tekst čije su odredbe u skladu sa Ustavnom, ocijenio je direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica.

Koprivica smatra da je problematično to što će novi propis tokom 2015. sprovoditi Državna izborna komisija ograničenih kapaciteta.

„Primjena ovog zakona će i u 2016. godini biti neizvjesna budući da je to godina redovnih parlamentarnih izbora, a zakon će sprovoditi nova i neiskusna institucija - Agencija za sprečavanje korupcije“, kazao je on, prenosi portal CDT.

Novi Predlog zakona utvrdila je skupštinska Radna grupa čiji su članovi bili predstavnici parlamentarnih partija i nevladinih organizacija – CDT, MANS i CEMI.

Koprivica smatra da je njihov rad značajno olakšao kvalitetan tekst koji je uradilo Ministarstva finansija, učešće njihovog predstavnika u radu Radne grupe, ali i otvorenost svih učesnika u procesu koji su bili spremni da pronađu kompromisna rješenja.

„Svi učesnici, počev od predsjedavajuće Draginje Vuksanović, pa do predstavnika NVO sektora su demonstrirali maksimalnu otvorenost i strpljenje da bismo došli do što kvalitetnijeg teksta. Ostaje da se vidi šta će od ovog predloga biti usvojeno“, kazao je on.

Predlogom zakona je predviđeno da će partije na državnom nivou za redovan rad dobijati 0,5 odsto tekućeg budžeta. Shodno predlogu budžeta za 2015. taj iznos će u narednoj godini biti 3,4 miliona eura.

Za troškove kampanje za izbor poslanika i odbornika predviđeno je 0,25 odsto tekućeg budžeta. Ukoliko bi se parlamentarni izbori organizovali 2015. partije bi dobile skoro 1,7 miliona eura.

Za kampanju za predsjednika predviđeno je 0,07 odsto tekućeg budžeta, pa bi u slučaju izbora tokom 2015. godine kandidati dobili oko 475 hiljada eura.

Kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje ovih sredstava, Predlogom zakona su, pored izbornih troškova, definisani i troškovi redovnog rada partija.

Iz privatnih izvora partije se mogu finansirati iz članarina, priloga, prihoda od djelovanja političkih subjekata, prihoda od imovine i zaduživanjem kod banaka.

Novi predlog uvodi novinu kada su u pitanju članarine partija.

Za finansiranje političkog subjekta fizičko lice može da uplati najviše dvije, a pravno najviše deset hiljada.

Predlogom je zabranjeno da osoba koja je pravosnažno osuđena za krivično djela sa elementima korupcije i organizovanog kriminala finansira politički subjekt.

Takođe, zabranjeno je i da partije finansiraju fizička i pravna lice kojima je poreski organ pokrenuo postupak prinudne naplate, kao i pravno lice koje tri mjeseca nije izmirilo obaveze prema zaposlenima. Ovim Predlogom zakona zabranjeno je i da se partije zadužuju kod fizičkih lica.

Zabranjeno je da se vrši pritisak na pravna i fizička lica i privredna društva prilikom prikupljanja priloga ili neke druge aktivnosti vezane za kampanju i finansiranje partija.

Predlogom je zabranjeno i korišćenje državnih prostorija ukoliko se isti uslove ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Državnim i lokalnim institucijama je od dana raspisivanja do dana održavanja izbora zabranjena mjesečna potrošnja veća od prosječne šestomjesečne potrošnje.

CDT je od početka ovog procesa isticao da se ovim zakonom ne mogu rješiti sva pitanja finansiranja partija i zloupotrebe resursa već se moraju mijenjati drugi propisi i prakse.

„Pri izradi zabrana i ograničenja, a naročito onih koji se tiču zloupotrebe resursa važno je bilo da predložena rješenja budu u skladu sa Ustavom i vodili smo se obrazloženjima iz odluke koja je neustavnim proglasila pojedine odredbe prethodnog zakona“, kazao je Koprivica.

On je dodao da je toku procesa stigla je i inicijativa iz DF-a da se mijenjaju pravila u drugim zakonima koja se tiču zapošljavanja u državnoj upravi:

„CDT smatra da je to dobar put u rješavanju problema zloupotreba“, naveo je Koprivica.

Predlogom je definisana i transparentnost budžetskih rashoda, sa posebnim naglaskom na transparentnost socijalnih davanja.

U državnim i lokalnim institucijama se u periodu od dana raspisivanja do održavanja izbora mogu zaposliti lica na određeno vrijeme ako je to predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

U toku radnog vremena je zabranjeno angažovanje svim javnim funkcionerima na aktivnostima izborne kampanje, osim poslanicima i odbornicima, zaposlenima u državnim i lokalnim upravama, javnim preduzećima i ustanovama.

Agencija za sprečavanje korupcije, čiji je osnivanje planirano 2016. godine, biće nadležna za pokretanje postupka u kome se odlučuje da li postoji povreda ovog zakona i za izricanje mjere.

Agencija postupak može pokrenuti po službenoj dužnosti i na osnovu sopstvenih saznanja ili prijave fizičkog ili pravnog lica.

Izvještaj o sprovodenom nadzoru kampanje Agencija će objavljivati u roku od 60 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora.

Predlogom zakona su definisane i kaznene odredbe za njegovo nepoštovanje.

( Mina )