Niko nije kriv za masovno trovanje u Beranama
Nakon što je "Bemaks" oštetio vodovodne cijevi, pomoć zatražilo 2.000 ljudi... Sud ih oslobodio, kao i direktora Vodovoda
Ni nakon više od godinu, nije utvrđena ni individulna ni institucionalna odgovornost za masovno trovanje građana Berana u avgustu prošle godine.
Kako danas stvari stoje - niko nije kriv za epidemiju stomačnih oboljenja, koja je pogodila nekoliko hiljada ljudi.
Sudski proces u Osnovnom sudu u Beranama protiv kompanije “Bemaks” i odgovornog lica Veselina Kovačevića okončan je pravosnažnom oslobađajućom presudom, dok je postupak protiv tadašnjeg direktora JP “Vodovod” Faruka Pačariza ponovljen, nakon prve oslobađajuće presude.
Prema presudama u koje je “Vijestima” omogućen uvid, “Bemaksu” i Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno cijevi gradskog vodovoda, što je izazvalo “znatan poremećaj u životu građana“.
Prvostepenom presudom sudije Dragana Dašića, Kovačević i “Bemaks” kažnjeni su novčano, sa 600, odnosno 1.700 eura, zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu ukinuo.
“Vijestima” je u beranskom Osnovnom sudu rečeno da je taj sud potom, u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i “Bemaks” i Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio.
Gradeći put Berane - Kolašin, “Bemaks” je 11 puta u mjestu Zdravac probušio cijevi gradskog vodovoda, što se poklapa sa izbijanjem epidemije, a javnost o tome nije na vrijeme obaviještena.
Nakon krivičnih prijava koje su tada nezavisno podnijeli beranski Centar bezbjednosti, SNP, MANS, kao i Ratko Rmuš i Sveto Aković u svojstvu oštećenih građana, optužnica je podignuta i protiv Pačariza.
Njemu je na teret stavljeno krivično djelo nesavjestan rad u službi, odnosno da nakog probijanja cijevi, nije hlorisao vodu i nije prekinuo isporuku “čime je povrijeđeno pravo građana na korišćenje higijenski ispravne vode, usljed čega je došlo do epidemije“.
Voda putovala dugo do Zagreba
Pačariz je u prvom postupku presudom sudije Aleksandra Ćulafića oslobođen jer, prema presudi, voda nije uzorkovana 22. avgusta kada je izbila epidemija, već dva dana kasnije, dok Hrvatski zavod za javno zdravlje, na osnovu poslatih uzoraka, nije mogao da jasno dokaže da je uzrok epidemije voda. Iz tog Zavoda je stigao negativan nalaz, zbog toga što su uzorci poslate vode putovali znatno duže nego je bilo predviđeno, “a virusi su nestabilni i teško se dokazuju“.
Tako je, kao objašnjavaju u Osnovnom sudu, sve ostalo na nivou sumnji i pretpostavki da je izvor epidemije “najvjerovatnije voda za piće, a sudska odluka se ne može zasnivati na pretpostavkama“.
Nakon što je Viši sud ukinuo presudu, praktično se više i ne pominje epidemija, već službene radnje u vezi sa tim da li je povrijeđeno pravo građana na higijesnki ispravnu vodu. Ponovljeni postupak je u toku. Epidemija stomačnih bolesti u Beranama je buknula u noći zmeđu 23. i 24. avgusta. Prvog dana u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, najviše djece. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a pomoć ljekara potražilo je oko 2.000 ljudi. Spekulisalo se da se duplo više građana samostalno liječilo. Svi oboljeli bili su su sa područja koja se napajaju vodom sa gradskog Vodovoda.
Mugoša i Radunović tvrdili da je voda uzrok epidemije
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i doskorašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović u vrijeme epidemije nedvosmisleno su tvrdili da je uzrok neispravna voda, u kojoj su pronađene takozvane koliforne, odnosno fekalne bakterije...
Mugoša je tada rekao da Institut na čijem je čelu ne radi jedino testove na takozvane nero viruse, zbog čega su uzorci vode upućeni na dodatnu analizu u Zagreb.
Sada nalaza Instituta i decidne izjave o uzrocima epidemije u sudskim spisima - nema, već samo nalaz hrvatskog Zavoda.
Nije bilo tužbi građana, iako su iz MANS-a dijelili obrasce
U zaborav je palo i da je stanje u Beranama tih dana bilo toliko alarmantno da je održana i hitna sjednica parlamenta, na kojoj je traženo uvođenje vanrednog stanja.
U međuvremenu je na martovskim lokalnim izborima ove godine došlo do promjene - DPS je otišao u opoziciju, a SNP u koaliciji sa DF preuzeo vlast.
Niko od građana Berana nije, međutim, podnio tužbu za nadoknadu štete po jednostavnom obrascu koji su aktivisti MANS-a tada dijelili na ulicama.
( Tufik Softić )