"Monitor" o skandalu u zdravstvu: Oni su odgovorni
Samo u posljednjih godinu, "Monitor" je nizom tekstova detaljno skicirao anatomiju sada ispoljene tragedije, alarmirajući javnost i uporno pozivajući zdravstvene institucije na odgovornost, a tužilaštvo na hitnu reakciju. Ništa
Treći novembar. U bolnici u Bijelom Polju koja, ilustracije radi - u toaletu za porodilje do tragedije nije imala umivaonik, na Ginekološko-akušerskom odjeljenju je izbila novorođenačka infekcija izazvana bakterijama. Pet beba zaraženo je i prebačeno u Klinički centar Crne Gore (KCCG) u haotičnoj atmosferi u kojoj svako svakoga iz zdravstvenog sistema optužuje i sumnjiči. Jedna beba je preminula (11. novembra), jednoj se i dalje bore za život, dok su tri u stabilnom stanju.
Pod pritiskom javnosti smijenjeni su načelnici bjelopoljskog Ginekološko-akušerskog odjelenja Zvonko Puletić i načelnica Neonatologije Haka Tahirović, kao i glavna sestra Ginekologiije. Potom je iz „moralnih razloga” ostavku podnio direktor bolnice Tomislav Jeremić, a, na koncu, isto je učinio i prvi čovjek crnogorskog zdravstva. Ministar Miodrag Radunović je kazao da je riječ o njegovoj najtežoj bici, koju nije „mogao dobiti jer se kasno u nju uključio, kada je već bila izgubljena.” I sve da je to tačno u konkretnom, bjelopoljskom, slučaju – što bi trebalo da dokaže tužilaštvo – to nije tačno u suštini, u crnogorskom slučaju. U „bitku” za zdravstvo ministar Radunović se nije uključio ovih dana, nego 2006. godine, kada je izabran za ministra. U njegova dva mandata, sistemska „bitka” – a ova je takva - mogla i morala da bude dobijena!
Samo u posljednjih godinu, "Monitor" je nizom tekstova detaljno skicirao anatomiju sada ispoljene tragedije, alarmirajući javnost i uporno pozivajući zdravstvene institucije na odgovornost, a tužilaštvo na hitnu reakciju. Ništa.
U tekstu o higijeni u KCCG (Porodilište kao izvor zaraze, Monitor, 25. april 2014.) objavili smo interni dokument te ustanove, iz 26. decembra 2007. – Mikrobiološku analizu briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG, kojeg se neophodno prisjetiti. Analiza, urađena u Institutu za javno zdravlje, jasno prikazuje kakvo je stanje higijene i, posebno, kakve su higijenske navike u toj najosjetljivijoj klinici (na čelu Snežana Crnogorac, ranije prva žena porodilišta), najveće medicinske ustanovi u zemlji.
Na dokumentu (broj 01-9, iz 04. januara 2008.) osim pečata zatičemo i potpise: specijaliste epidemiologije dr Sanje Medenice, direktora Centra dr Dragana Lauševića i direktora Instituta dr Bobana Mugoše. Alarmantno: analiza svjedoči o postojanju patogenih bakterija na raznim sredstvima i osoblju Jedinice za novorođenčad. Rezultati 36 briseva pokazuju da su samo dva testirana predmeta bez mikroorganizama!
Patogeni mikroorganizmi ustanovljeni su: na površini stola za prevoj beba, tu je nađena bakterija Ešerihija koli (Escherichia coli), jedan je od najčešćih uzročnika infekcija; ista je pronađena i na ruci zaposlene; bakterija Staphylococcus aureus otkrivena je na peleni iz kreveca; ista je pronađena u nosu i na rukama nekoliko zaposlenih; na ruci zaposlenog utvrđena je i Klebsiella species! Patogene bakterije su otkrivene i na čaršavima, mantilima, vagama za mjerenje, pampersima, površinama inkubatora, rukama medicinskog osoblja i to podjednako bez obzira da li su oprane ili neoprane. Nijedan medicinski radnik, obuhvaćen analizom, nije imao ruke bez patogenih mikroorganizama, čak ni nakon pranja ruku!
Nakon što smo objavili dokument, predstavnici NVO Krug života su direktorima KCCG (Milan Mijović), ministru zdravlja (Miodrag Radunović) i direktoru Instituta za javno zdravlje (Boban Mugoša) - uputili isto pitanje: „Da li je za potrebe Ginekološko akušerske klinike KCCG rađena mikrobiološka analiza briseva uzetih sa opreme, prostora i kadra za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu? Ako jeste zahtijevamo da nam, shodno Zakonu, dostavite rezultate analiza.” Iz KCCG i Ministarstva nijesu odgovorili, dok iz Instituta jesu – negativno, podgrijavajući sumnje da stanje, čim se krije, nije poboljšano!
Nakon toga naš list je od Ministarstva zdravlja tražio da nam prezentuje akte koji definišu standarde pod kojima inspekcijski organ vrši kontrolu higijenskih uslova u medicinskim ustanovama. Naveli smo: ,,Nadamo se da postoji takav akt, jer ukoliko ne postoji to ukazuje da u organizaciji zdravstva vlada nepoštovanje osnovnih principa za jednu od najvažnijih oblasti - higijenu.” Umjesto pravilnika dobili smo ono što nijesmo tražili, uopšteni izvod iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Postavili smo pitanje na koje do danas javnost nije dobila odgovor - da li pravilnik koji definiše ovu problematiku uopošte i postoji?!
No, da ta analiza ne predstavlja izuzetak sa kraja 2007. godine, potvrdilo je istraživanje, rađeno od 5. do 14. decembra 2011. godine (u javnost procurilo prošle), pod nadzorom kancelarije UNICEF-a - Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. Ocjena je očajna, a odnosi(la) se na pet posjećenih gradova – Opšte bolnice Cetinje, Kotor, Berane i Nikšić, te KC Podgorica.
Analiza koju su potpisali strani eminentni stručnjaci, neonatolog iz Litvanije Audrius Maciuleavicius i akušer iz Moldavija Stelian Hodorogea, potpuno je raskrinkala stanje u perinatalnoj njezi: kasnoj trudnoći, porođaju i periodu nakon njega.
Najkraće: Oblast bolničke zdravstvene statistike UNICEF je ocijenio prosječnom ocjenom 1.1! Jedan od glavnih problema: podaci koji se šalju Institutu za javno zdravlje ne koriste se za korigovanje nedostataka, već se statistika pravi samo zbog zakonske obaveze. Notifikovali su u UNICEF- u: posljednja aktivnost analiziranja podataka realizovana je i podaci prezentirani zdravstvenim radnicima - 2007. godine i to bez predloga rješenja za unapređenje kvaliteta njege!
Potom, inspektori utvrđuju da statističke informacije nijesu uvijek tačne: u ustanovi sa zabilježenom stopom carskih rezova od 20 odsto inspektori su kontrolom knjiga utvrdili da je duplo veća. Pa, stoji: nijedna od ocjenjivanih ustanova nije adekvatno pripremljena da pruži njegu u toku i poslije porođaja, koju preporučuje SZO.
Slijedi: nedovoljno sprava za mjerenje tjelesne težine, zidnih i elektronskih toplomjera, stolova za reanimaciju novorođen- čadi sa izvorima grijanja, opreme za smanjenje bolova i promovisanje partnerstva. Ne promovišu se djelotvorne tehnologije tokom porođaja: šetnja i kretanje, nehorizontalni položaji, kontakt koža na kožu i rano dojenje i uspostavljanje veze između bebe i majke…
U oblasti njege nakon porođaja glavni problem je činjenica da se bebe odmah odvajaju od majki i samo nekoliko porodilišta primjenjuje praksu smještaja beba uz majke. Kontakt koža na kožu, što sprečava hipotermiju i infekcije nastale u medicinskoj ustanovi, kao i rano dojenje se ne primjenjuju. Ne postoji koncept toplog lanca - temperatura u salama za porođaj se ne prati. Ne postoji praksa da se novorođenčad obrišu, stave kod majke i pokriju kako bi se spriječila hipotermija. Umjesto toga novorođenčad se povijaju i odvajaju od majki.
Profesor Univerziteta Crne Gore, molekularni biolog Danko Obradović za Monitor podsjeća na jednu od najalarmantnijih zamjerki UNICEF-ovog izvještaja: „Inspekcija je u izvještaju doslovno navela da medicinsko osoblje crnogorskih porodilišta ne pere ruke, da ne umije da pere ruke (pranje ruka u medicinskim ustanovama se vrši posebnim procedurama), nije ni motivisano da nauči kako se ruke peru, da nema lica koja kontrolišu da li su oprane ruke, nema protokola koji su napisani na vidnim mjestima kako se peru ruke i vrši dezinfekcija (ti protokoli moraju da postoje u medicinskim ustanovama) i da je higijena u porodilištima vrlo loša.“
On naglašava da su infekcije problem koji je lakše uočiti, dok je UNICEF-ov izvještaj otkrio zastrašujuće nedostatke koji su mnogo opasniji od infekcija, a o kojima niko ni sada ne vodi računa, jer povremeno odnose živote beba i majki ili od njih prave teške invalide, za razliku od infekcija koje mogu da se pojave odjednom kod više beba i zato skreću pažnju javnosti.
„Navedeni problemi se javljaju povremeno ali konstantno i rezultiraju stravičnim posledicama i mnogo su ozbiljniji problem, čak i od navedene infekcije koja se desila u Bijelom Polju. Inspekcija, tako, konstatuje da u mnogim crnogorskim ustanovama perifernog nivoa, postoji veoma mali stepen pripravnosti za rješavanje glavnih(!) akušerskih komplikacija – eklampsije, teške preeklampsije ili ramene distocije - sa svih stanovišta (informisanost, znanje i vještine, organizacija). Inspekcija je takođe naglasila da osoblje nije obučeno za reanimaciju novorođenčadi!”
Da potvrdi UNICEF-ovo istraživanje potrudila se, i uspjela u tome, maja ove godine, načelnica Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra Crne Gore Snežana Crnogorac. Ona je tokom svjedočenja u Osnovnom sudu, u želji da opiše stanje u toj jedinici, iznijela (Zapisnik o glavnoj raspravi P- 325/2014) brojne frapantne podatke, koji na najbolji način prikazuju kakav haos, opasan po život novorođenčadi, vlada u toj klinici.
Uzmimo ovdje samo dva primjerja sa svjedočenja.
Opširnije u štampanom izdanju Monitora
( Marko Milačić )