Predviđeno uvećanje budžeta RTCG za oko 30 odsto
Rutović je kazao da se promjena visine novca koji Javni servis dobija iz Budžeta predlaže u skladu sa preporukama Evropske komisije
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim radio-difuznim servisima reguliše finsijsku održivost Radio i televizije Crne Gore (RTCG), ali i normira pravila državne pomoći u toj oblasti, kazao je generalni direktor Direktorata za medije pri Ministarstvu kulture, Željko Rutović. On je, na okruglom stolu o Nacrtu zakona, koji su organizovali Ministartsvo kulture i Misija OEBS u Crnoj Gori, u ime predlagača kazao da je izmjenama predviđeno da RTCG godišnje dobija 0.3 odsto BDP-a. „Predlog izmjena i dopuna Zakona generisan je pitanjima koja regulišu, s jedne strane, potrebu za finansijskom održivošću i, sa druge, normiranje pitanja primjene pravila o državnoj pomoći u svijetlu evropskih pravila u toj oblasti“, rekao je Rutović. On je kazao da se promjena visine novca koji Javni servis dobija iz Budžeta predlaže u skladu sa preporukama Evropske komisije o unapređenju finansijske održivosti kao i ukazivanjem menadžmenta RTCG o otežanom vršenju javne funkcuije zbog kontinuiranog pada budžeta. „Nacrt zakona u odnosu na sadašnji model i 1.2 odsto opštih prihoda budžeta normira 0.3 odsto BDP-a godišnje za Javni servis“, kazao je Rutović.
U Nacrtu se navodi da bi se na taj način budžet RTCG uvećao za oko 30 odsto, a u skladu sa procjenom koju vrši Vlada usvajanjem smjernica makroekonomske i fiskalne politike. „Ovaj model vođen je namjerom da u granicama budžetski mogućeg i opštih smjernica makroekonomske politike osnaži finansijsku održivost javnog emitera“, objasnio je Rutović. Prema njegovim riječima, predlagač je predvidio i zaštitne norme kako bi se obezbijedila nezavisnost uređivačke politike Javnog servisa, a predviđaju se i pravila o pravilnoj upotrebi državne pomoći, u skladu sa evropskim standardima. „Crna Gora je obavezna da uskladi pravila o pružanju državne pomoći u potpunosti sa takvim pravilima u državama članicama EU“, kazao je Rutović. On je rekao da zbog toga Nacrt predviđa potpunu odvojenost prihoda i rashoda za javne i komercijalne usluge, „kako bi se izbjeglo unakrsno subvencionisanje javnih i komercijalnih djelatnosti, odnosno situacija u kojoj se komercijalne djelatnosti finansiraju javnim, državnim novcem“. Prema riječima Rutovića, neophodno je da RTCG javnu uslugu pruža u skladu sa predviđenim sporazumom između države i javnog preduzeća, kako bi se osigurao potreban standard kvaliteta vršenja javnih usluga. „Država se poštujući nezavnisnost Javnog servisa pojavljuje kao garant javnog interesa i novca poreznih obveznika“, dodao je on. U Nacrtu zakona je definisana javna usluga koju RTCG pruža, kao i to da Javni servis sa Vladom zaključuje sporazum o pružanju javnih usluga, kao i godišnji program rada i finansijski plan za njegovo izvršenje. Pored javnih, kako je predviđeno Nacrtom, RTCG može obavljati i komercijalne usluge, ali obavljanje tih usluga mora biti odvojeno od pružanja javnih. „RTCG ne smije da koristi sredstva iz državnog budžeta za finansiranje komercijalnih djelatnosti“, piše u Nacrtu zakona. Predsjednik Komisije za kontrolu državne pomoći, Mitar Bajčeta, kazao je da donošenje izmjena i dopuna Zakona nije značajno samo za otvaranje poglavlja osam u predgovorima sa Evropskom unijom (EU), koje se odnosi na pravila pružanja državne pomoći i politiku konkurencije.
Prema njegovim riječima, bitno je usklađivanje unutrašnjeg zakonodavstva sa evropskim standardima u toj oblasti, kroz utvrđivanje tačnih i primjenljivih pravila pružanja državne pomoći. Zamjenik šefa misije OEBS-a u Crnoj Gori, Valdemar Figaj kazao je da je cilj rasprave o Nacrtu zakona da se obezbijedi odgovarajući stabilan model za finansiranje crnogorskog javnog servisa, „omogućujući efikasno izvršenje kao i tehnološki i programski razvoj u skladu sa potrebama svih građana“. „Želimo da pomognemo da izmjene medijskih zakona budu u skladu sa međunarodnim standardima i obavezama koje je Crna Gora preuzela prema mnogim međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS“, rekao je Figaj. Javni servis je, kako je kazao, instrument preko koga bi građani trebalo da dobijaju javne informacije zasnovane na pouzdanim izvorima, koje se prenose preko objektivnog izvještavanja i kroz programe visokog kvaliteta.
( Mina )