Nikšićanin umro od mišje groznice

Šezdesettrogodišnji Nikšićanin, koji je u subotu primljen u Klinički centar sa simptomima mišje groznice, preminuo je prije dva dana, potvrđeno je "Vijestima" iz KCCG.

Portparolka KCCG Gorica Soković saopštila je da je pored mjera intenzivnog liječenja nastupio smrtni ishod, te da je nakon toga tražena obdukcija. Soković je kazala da se trenutno jedna osoba liječi od mišje groznice u Klinici za infektivne bolesti KCCG i da je dobrog opšteg stanja.

"Tokom ove godine u KCCG liječen je 21 pacijent, od kojih 15 odraslih i šestoro djece...", kazala je Sokovićeva. “Vijestima”, istakavši da je jedan pacijent od početka godine preminuo od bolesti. Podgoričanin G.P. preminuo je u avgustu od komplikacija mišje groznice.

U Institutu za javno zdravlje kažu da se ova bolest javlja najčešće u razmacima od pet do 10 godina, kada nastupe takozvane "mišje godine". Portparolka Vesna Nikaljević kazala je da je najveći rizik od obolijevanja u sjevernoistočnim djelovima zemlje, na višim nadmorskim visinama, od maja do oktobra, kada ljudi više borave u prirodi.

Osoba se može zaraziti udisanjem prašine koja sadrži sasušene izlučevine zaraženih glodara, zatim preko vode, hrane, ruku kontaminiranih svježim izlučevinama koje sadrže virus ili direktno prilikom hvatanja i ubijanja ovih životinja. Načelnica Odjeljenja za nefrologiju prof. dr Marina Ratković ranije je objasnila da virus prirodno kruži i održava se među šumskim glodarima koji ne obolijevaju od ovog virusa i kod kojih isti ne izaziva oboljenja. To su najčešće šumski miševi, poljski miševi i voluharice.

Virus može da izazove komplikacije na brojnim organima, jer izaziva oštećenje sitnih krvnih sudova. Ukoliko dođe do oštećenja bubrežne funkcije, kod nekih pacijenata je istu potrebno nadomjestiti dijaliznim metodama. “Oporavak bubrežne funkcije nakon sanacije oboljenja i restitucije pacijenta je različit od slučaja do slučaja. Nekada se bubrežna funkcija u potpunosti oporavi, nekada se oporavi djelimično, a kod nekih pacijenata ostanu i trajne posljedice, poput hronične renalne insuficijencije”, kazala je Ratkovićeva.

Epidemiolozi savjetuju stanovnicima planinskih područja, planinarima i izletnicima izbjegavanje ležanja i spavanja direktno na šumskom tlu, naročito ako se na zemlji mogu primijetiti tragovi ili rupe koje su napravili glodari.

"Ne treba piti vodu iz neuređenih šumskih izvorišta, ni jesti neoprane šumske plodove, a neophodno je održavati higijenu ruku, naročito prije jela i konzumiranja cigareta. Hranu i piće treba držati u zatvorenim posudama, odignute od zemlje, a lični pribor i stvari ne ostavljati nezaštićene na tlu. Ako se pri radu u šumi diže prašina sa tla, nositi masku preko usta i nosa", savjetuju iz Instituta za javno zdravlje.

Hranu i piće zaštitite od glodara

Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da građani treba da spriječe ulaz glodarima u kuću i zaštite hranu i piće od kontakta sa glodarima. Naglasili su da treba uklanjati otpad i po potrebi otrovom, klopkama i lijepkom uništavati glodare u kući i neposrednoj okolini kuće, a nakon toga ruke oprati sapunom i toplom vodom. Uginule i uhvaćene glodare treba ukloniti (zakopati ili spaliti), uz mjere opreza (nositi rukavice, masku, naočare).

"Prilikom čišćenja kuća, koje nisu dugo korišćene, primijeniti vlažno čišćenje (bez korišćenja metle) i paziti da se ne diže prašina. Prije pristupanja čišćenju poželjno je izvršiti dezinfekciju površina prskanjem odgovarajućim sredstvom (10% rastvor varikine - odnos varikine iz originalnog pakovanja i vode 1:9), i obavezno koristiti rukavice, naočare i masku preko nosa i usta", savjetuju iz Instituta za javno zdravlje.

Crvenilo lica i očiju, duple slike, bolovi...

Nikaljević je istakla da je za ozdravljenje vrlo važno da se oboljeli javi ljekaru čim se pojave simptomi, što se dešava u rasponu od dvije do četiri nedjelje nakon infekcije, najkasnije nakon dva mjeseca i da naglase ljekaru da su boravili u planinskim predjelima. "Bolest nastaje naglo, pojavom visoke tjelesne temperature, glavobolje, bolovima u slabinama, mišićima i zglobovima, malaksalošću, gubitkom apetita, bolovima u trbuhu, povraćanjem i prolivom", rekla je Nikaljevićeva.

Ona dodaje da su rani znaci oboljenja difuzno crvenilo lica i vrata, crvenilo očiju, duple slike, oštećenje bubrega sa oslabljenim mokrenjem i krvarenje.

( Ana Komatina )