Može li SBB protiv Extra TV-a

Moćnom regionalnom kablovskom operatoru SBB-u, koji je nedavno postao većinski vlasnik crnogorske mreže BBM, trebaće mnogo truda i investicija da „pomrsi konce" vodećem igraču na tom tržištu, Crnogorskom Telekomu.

Srpska kompanija je nedavno povećala svoj udio u BBM-u na 64 odsto, za šta je izdvojila skoro 2,5 miliona eura. Manjinski vlasnik je ostao podgorički biznismen Veselin Barović, kojem je kroz firmu Comersa preostalo 35,7 odsto BBM-a.

Ulaskom na crnogorsko tržište, SBB bi mogla da utiče na odnos snaga među postojećim operatorima koji zajedno opslužuju više od 155.000 domaćinstava u Crnoj Gori. Najveći kablovski TV operater, prema najnovijim podacima Agencije za elektronske komunikacije, je Crnogorski telekom, koji sa svojim Extra TV-om pokriva 41 odsto tržišta. Slijede BBM i Total TV, koji zajedno imaju nepuno 32 odsto tržišta.

SBB koju kontroliše američka kompanija Kolberg Kravis Roberts, uveliko je i na matičnom, srpskom tržištu, u žestokoj borbi za širenje, a glavni suparnik mu je Telekom Srbija. Sam SBB pokriva polovinu tržišta, mada je prošlu godinu završio sa milionskim gubicima.

Osim što vodi bitku za povećanje tržišnog udjela, SBB i Telekom Srbija su glavni konkurenti i za TV sadržaj. Tako su, na primjer, "hirurški" podijelili najgledanije sportske kanale - Sportklub ekskluzivno ima SBB dok je Arena sport „rezervisana" za korisnike Telekoma Srbija. Tu nije kraj, jer se borba dva operatora vodi i za ekskluzivitet nad pojedinim zabavnim sadržajima.

SBB je i na crnogorskom tržištu suočena sa velikom kompanijom kao glavnim konkurentom, s tim što je Crnogorski telekom, za razliku od državnog Telekoma Srbija, član moćne Deutsche Telekom grupe. To znači da će, ako ima namjeru da ozbiljnije „pokaže zube", morati da „otvori kesu" i obezbijedi značajne investicije u infrastrukturu i usluge BBM-a, kako bi se iole približio Telekomu.

To smatra i savjetnik za telekomunikacije u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP) Predrag Boljević.

„BBM mreža, sa aspekta tehničke opremljenosti, inovativnosti i praćenja trenda u telekomunikacionim i informacionim tehnologijama, nije kvalitetna da bi bilo kom igraču obezbijedila atribute za ozbiljnju tržišnu utakmicu", kaže Boljević za „Vijesti" i dodaje da pretpostavlja da je SBB pripremio značajniju investicionu aktivnost usmjerenu ka podizanju kvaliteta i asortimana svojih usluga u Crnoj Gori, čim je odlučio da uđe na crnogorsko tržište.

Na pitanje da li bi crnogorski Telekom, trebalo da bude zabrinut zbog ulaska ambicioznog SBB-a, Boljević odgovara potvrdno.

"I te kako... I ne samo on, već i Telenor ali i M:tel, koji na srbijanskom tržištu ima iskustva u tržišnom natjecanju sa SBB-om“, dodao je on.

Crnogorsko telekomunikaciono i informaciono tržište je, sudeći po broju korisnika i prihodima kompanija, visokoprofitabilno, a Boljević smatra i monoplističko.

„To tržište karakteriše oligopol kao najrigidniji vid monopola. Trenutno stanje je jako dobro za postojeće operatore, nema ulaganja, borbe, noviteta, kolač je raspodijeljen, svakom svoje, a korisnici moraju kako im se neće, jer trećih ponuđača nema. Tužno i ružno da ružnije teško da može biti", navodi Boljević.

Ipak, i na takvom tržištu ulazi SBB koji se, po svemu sudeći, ne zadovoljava mrvicama, pa se očekuje da donese nove trendove.

„Ovaj efekat smo na kratko osjetili 2007. godine, kad na crnogorsko tržište ulazi srpski operator M:tel, ali na našu žalost i veoma brzo se prilagodio i uronio u kolotečinu oligopola, zadovoljivši se sa 20-ak odsto učešća na tržištu, stečenih u borbi koja je trajala svega pola godine", kaže Boljević.

SBB u trenutnoj situaciji mora biti spreman na „ozbiljnu tržišnu utakmicu sa postojećim igračima u Crnoj Gori“.

„Za SBB je crnogorsko tržište prirodno, dok je za Telenor i T-mobile samo dio kolača na svjetskoj pozornici koji će držati samo do određene mjere. To znači da se nijesu spremni previše 'žrtvovati' zarad opstanka, što oni ne kriju, već svojim dnevnim činjenjem i nečinjenjem, iz dana u dan, itekako potkrepljuju", ocjenjuje Boljević.

On kaže da su najveći igrači „klepili" toliki profit da im ni ideja povlačenja iz Crne Gore nije više strana.

„Povlačenje nekog od postojećih telekomunikacionih subjekata može se očekivati kad profitabilnost u Crnoj Gori padne na nivo koji imaju u matičnoj ekonomiji. Sve dok je situacija kao danas, da pojedini operateri iz Crne Gore izvlače i do četiri puta veću neoporezovanu dobit, iskazanu u procentima u odnosu na tržišni obrt, niko se neće povlačiti, ma što i ma ko da se novi pojavi na crnogorskom tržištu", rekao je Boljević.

Formiranje novog državnog telekoma je benefit za sve

Na pitanje šta misli o formiranju novog državnog telekoma, o čemu Vlada uskoro treba da donose konačnu odluku, Boljević ističe da je ta ideja izvorno njegova, a upućena kao inicijativa Unije slobodnih sindikata državi.

„Ona je veoma dobro i sa značajnom senzibilnošću prihvaćena je i razmotrena, naročito od dvojice ključnih ljudi Vlade, predsjednika Mila Đukanovića i potpredsjednika Vujice Lazovića. Zahvaljujući takvom tretmanu danas imamo elaboriranu i tačnu sliku što se mora, koliko to košta i što Crna Gora dobija angažovanjem svojih telekomunikacionih i informacionih resursa na crnogorskom tržištu", naveo je Boljević.

Zbog toga, smatra da ima nade za boljitak i izvlačenje benefita sa crnogorskog visokoprofitabilnog i samoodrživog tržišta telekomunikacija.

„Kada govorim o benefitima, tada ne mislim samo na ekonomske, već i socijalne benefite, kroz upošljavanje domaće visokostručne radne snage, širenje i finansijsko osnaživanje tržišta informacionih usluga, oslonjanjem na jako domaće tržište elektronskih komunikacija. Razvoj i primjena domaćeg znanja, upošljavanje akademskog kadra sa univerziteta, kao i malog i srednjeg biznisa iz domena informacionih tehnologija, i na kraju povraćaj Vladi u portfelj sredstva za inovativan i kreativan uticaj na tržište informacionih tehnologija, kao okosnice ekonomskog razvoja u 21. vijeku", rekao je Boljević.

Nema malih tržišta

„Malo tržište" je termin koji su u Crnoj Gori uveli nadobudni ekonomski eksperti u nastojanju da zaštite monoploske pozicije postojećih tržišnih sudionika, smatra Boljević.

„Tržište može biti nisko, srednje ili visoko profitabilno, može biti održivo ili neodrživo, monopolističko i demonopolisano... Podjela na mala i velika tržišta je neekonomska kategorija, koju su kreirali ekonomisti za potrebe politike, kako bi 'zaštitnici prava i interesa krupnog kapitala' imali utemeljenje za odbranu svojih protekcionističkih stavova“, tvrdi Boljević.

( Rajko Milić )