CEDEM: Za razvoj lobiranja neophodna politička volja

Donošenjem Predloga novog zakona o lobiranju profesionalizuje se ta djelatnost, a za njen razvoj i širu primjenu u Crnoj Gori neophodna je politička volja i odlučna borba protiv korpucije, ocijenila je Danijela Vujošević iz Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).

Skupštinski odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je ove sedmice većinom glasova Predlog zakona o lobiranju koji će, ukoliko ga Skupština usvoji, zamijeniti postojeći.

Vujošević je, komentarišući Predlog zakona o lobiranju, kazala da je to jedan od zakona iz seta antikorupcijskih zakona, sa čijim se donošenjem kasni, ocjenjujući da nije dobro kada se bitna zakonska rješenja donose po hitnoj skupštinskoj proceduri.

Ona je ocijenila da brine i podatak da od donošenja prethodnog Zakona o lobiranju u Crnoj Gori nije registrovan nijedan lobista, objašnjavajući da je nophodno da nadležni obezbijede poptunu transparentnost procedura za registraciju i brisanje lobista iz registra, a to će, kako smatra, biti inspirativno za pravna i fizička lica da se zainteresuju i registruju.

Prema njenim riječima, biće izazov za vladajuće strukture da taj zakon zaživi i u praksi, “naročito kada imate u vidu činjenicu da prethodni Zakon nije dao nikakve rezultate u pogledu razvijanja djelatnosti lobiranja u Crnoj Gori”.

Potrebno je, kako smatra, kontinuirano raditi na razvijanju javne svijesti i proširivanju znanja građana i pravnih lica o lobiranju , “ali i kod lobiranih lica-javnih funkcionera i državnih službenika koji treba jasno da razgraničavaju situacije dozvoljenog od nedozvoljenog lobiranja i detaljnije se upoznaju sa svojim pravima i obavezama u procesu lobiranja”.

Jedan od mogućih razloga dosadašnjeg nepostojanja interesovanja za lobiranjem leži, kako je navela Vujošević, u činjenici da šira crnogorska javnost lobiranje i dalje percipira kao način da se putem ličnih veza i kontakata utiče na donosioce odluka u cilju zadovoljavanja pojedinačnih interesa.

“Kada živite u društvu u kome je korupcija na svim nivoima gorući problem, onda je zaista opravdana bojazan da je granicu između vršenja dozvoljenog, zakonitog uticaja na donosioce odluka s jedne strane i zloupotrebe politčkih i ličnih veza i kontakata kako bi se zadovoljili interesi pojedinaca sa druge strane, teško podvući”, rekla je Vujošević agenciji MINA.

Ona je poručila da je postojanje snažnije političke volje i odlučnija borba protiv korupcije na svim nivoima vlasti ključna za efikasnu primjenu ovog, ali i ostalih antikorupcijskih zakona.

“Samo na taj način je moguće motivisati i ohrabriti građane da se i oni aktivnije uključe u tu borbu”, kazala je ona.

Vujošević smatra da se Predlogom zakona o lobiranju ta djelatnost dodatno profesionalizuje, što stvara mogućnost za povećavanjem interesovanja, prvenstveno kod pravnih lica, za zapošljavanjem lobista.

Kao negativnu stavku u Predlogu,ona je navela obavezu izbjegavanja sukoba interesa. “Predlogom zakona se samo propisuje obaveza izbjegavanja sukoba interesa, ali se ne preciziraju sankcije u slučajevima kada dođe do konflikta interesa”.

Vujošević je, komentarišući eventualne nedostatke Predloga, ukazala i na činjenicu da se sa novim zakonom o lobiranju, kao i sa donošenjem drugih antikorupcijkih zakona, neopravdano kasni.

“Nažalost, došli smo u situaciju da će iz tog razloga isti biti razmatrani u Skupštini po hitnom postupku čime se odaje utisak da nadležne institucije samo žure u pogledu ispunjavanja obaveza i napredovanja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ne ostavljajući na taj način dovoljno prostora da ključni zakoni za borbu protiv korupcije budu ozbiljnije i temeljnije razmatrani”, kazala je ona.

Prema riječima Vujošević, i sa Zakonom o sprečavanju korupcije se kasni, a razmatranje antikorupcijskih zakona po hitnom postupku “djeluje neozbiljno kada imate u vidu značaj ovih zakona”.

Zabrinjavajuće je, kako je navela, to što radne verzije zakona koje su bile mijenjane nakon javnih rasprava nisu objavljene, tako da se ne može govoriti o potpunoj transparentnosti rada Vlade u pogledu pripremanja tih zakona.

“Prijedlog zakona o spriječavanju korupcije je krovni zakon kojim se uređuje rad Agencije za antikorupciju, kao centralnog tijela koje će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za antikorupcijsku inicijativu, Nacionalne komisije nadležne za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i dio nadležnosti Komisije za spriječavanje konflikta interesa i Državne izborne komisije”, objasnila je Vujošević.

Ona je ocijenila da postojeći decentarlizovani sistem nadležnosti u sprječavanju korupcije nije dao mjerljive rezultate u toj oblasti.

“Osnivanjem Agencije kao nezavisne, centralne institucije nadležne za sprječavanje korupcije, Crna Gora će dobiti šansu da rezultati u toj oblasti postanu vidljiviji a borba protiv korupcije efikasnija”, poručila je Vujošević.

Prema njenim riječima, odredba po kojoj će Agencija za antikorupciju postupati po prijavama lica za zloupotrebe javnih ovlašćenja (zviždača) i baviti se njihovom zaštitom predstavlja veliki pomak u odnosu na postojeću situaciju u kojoj nije u potpunosti definisan njihov položaj i status.

“Agencija će kontrolisati i proces lobiranja kao i finansiranja političkih partija što bi, ukoliko bude političke volje da se ona uspostavi onako kako je zamišljena-kao nezavisna institucija, moglo dati rezultate u sprječavanju korupcije”, ocijenila je Vujošević.

Ona je kazala da u CEDEM-u pozitivno ocjenjuju rješenje kojim se eliminiše mogućnost da dosadašnji predsjednik Komisije za sprječavanje konflikta interesa i direktor Uprave za antikorupcijsku inicijativu, kao i ostali funkcioneri koje je u posljednjih pet godina imenovala Vlada ili Skupština budu imenovani na čelo Agencije.

( Mina )