"Strah od ebole": Podgorički kafić ne služi imigrante
Mladić koji radi u kafiću potvrdio je "Vijestima" da su upravo zbog njih rezervisali stolove, ali da osoblje ne strahuje od ebole
U kafiću "Banja", kako tvrdi konobar, zbog žalbi stalnih gostiju da su u strahu da im imigranti ne prenesu ebolu, stolovi su stalno "rezervisani".
Kafić se nalazi preko puta zgrade MUP-a na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, a veliki broj, uglavnom Sirijaca, proteklih dana se okuplja ispred tražeći dokumenta za boravak u Crnoj Gori.
Osoblje "Banje", nekoliko dana ne pušta potencijalne azilante unutra, a na stolovima cijeli dan stoje bijeli papiri na kojima piše rezervisano na engleskom. Mladić koji radi u kafiću potvrdio je "Vijestima" da su upravo zbog njih rezervisali stolove, ali i da osoblje ne strahuje od ebole i nema negativan odnos prema strancima.
Ipak, ispričao je da su imigranti, prije 15 dana pravili ogromnu gužvu u lokalu, pa redovni gosti, iz straha od ebole, nijesu posjećivali "Banju".
Kazao je da su se i iz drugih lokala žalili na imigrante. Međutim, azilanti se ovih dana mogu vidjeti da normalno sjede u pojedinim kafićima. Preko 100 stranaca okupilo se u ponedjeljak ispred MUP-a kako bi zatražilo azil, a 52 osobe podnijele su zahtjev nadležnoj direkciji.
Epidemija ebole je u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu.
"Samo u oktobru podnešeno je 646 zahtjeva za dobijanje azila", saopštili su iz MUP-a, istakavši da se, na osnovu dosadašnje evidencije, čini da je broj tražioca azila smanjen u odnosu na prošlu godinu.
U MUP-u tvrde da je tokom prošle godine podnijeto 3.554 zahtjeva za azil, a da je od početka ove godine zatražilo 1.527 osoba, od kojih je 982 iz Sirije. Istakli su da je "i dalje prisutan trend" da tražioci azila Crnu Goru doživljavaju kao zemlju tranzita u kojoj se ne zadržavaju duže od tri do pet dana, pa tako "i ne dolaze na intervjue koji se zakazuju za sedam dana od podnošenja zahtjeva".
"Zbog toga Direkcija za azil u 99 odsto slučajeva donosi zaključke o obustavi postupka", saopšteno je iz MUP-a.
Podatke o zemlji porijekla emigranata u policiji uzimaju sa rezervom, jer je u drugim zemljama registrovano da približno u 15 odsto slučajeva daju lažne podatke i predstavljajući se da dolaze iz zemlje u kojoj je aktuelna kriza.
Upravu policije brine broj tražilaca azila, zbog zloupotreba u tom sistemu. Prema raspoloživim podacima, glavni cilj najvećeg broja ilegalnih migranata koji traže azil u Crnoj Gori je da obezbijede sebi nekoliko dana predaha i prikupe novac za dalji put.
Ove godine najviše Sirijaca, tri glavna pravca prebacivanja
Prema policijskim podacima, prošle godine je u Crnoj Gori, u prvih devet mjeseci, skoro hiljadu Pakistanaca je tražilo azil. Taj broj je uvećan u odnosu na 2012., kada je azil tražilo nešto više od stotinu Pakistanaca.
Drugi po broju tražilaca azila u prvih devet mjeseci prošle godine bili su Alžirci, treći na listi su Marokanci, a za njima Avganistanci, Sirijci i Tunižani.
Ove godine stanje je drugačije i u traženju azila prednjače Sirijci, što je veliko uvećanje u odnosu na 2012. kada ih je azil tražilo oko 50-ak i prve devet mjeseci 2013. godine kada je azil tražilo oko 150 Sirijaca.
Prema policijskim podacima kao organizatori šverca imigranata pominju se državljani Turske, koji taj posao realizuju uz pomoć prevoznika i taksista iz Crne Gore. Imigranti se preko Crne Gore švercuju za 3.500 do 4.000 eura po osobi.
Prema istim podacima, postoje tri glavna pravca prebacivanja imigranata preko teritorije Crne Gore - avionima iz Istanbula do Podgorice, a dalje vozilima iz Crne Gore ka Bosni i Hercegovini. Iz BiH, prema policijskim podacima, imigrante prevoze u Hrvatsku, a potom Italiju.
Drugi pravac je avionskom linijom Istanbul - Tirana, ili autobusima Istanbul - Makedonija - Albanija. Dalje se imigranti švercuju vozilima ili taksijima kroz Crnu Goru, preko Ulcinja, a u pravcu Hrvatske, Slovenije, Italije.
Treći pravac šverca je iz Albanije preko Crne Gore ka Srbiji, rutom ka Austriji, preko Beograda ili Subotice. Prema podacima policije, osim Sirijaca i Kurda, preko Crne Gore se prebacuju i imigranti iz Pakistana, Alžira, Maroka, Avganistana, Tunisa...
Galerija
( Vladimir Otašević, Ana Komatina )