Stari dug i deficit oko 650 miliona
Nacrtom zakona o budžetu predviđeno je da se Vlada naredne godine ukupno može zadužiti do maksimum 650 miliona eura za pokrivanje kreditnih obaveza i deficit državne kase, saznaju “Vijesti”. To je polovina tekućih budžetskih prihoda države.
Od ukupne cifre, oko 240 miliona koristiće se za finansiranje deficita u budžetu, a to podrazumijeva i 206 miliona zaduženja za autoput. Ostatak od oko 400 miliona predviđen je za vraćanje starih kredita i izdate euroobveznice, ali tako što će se taj iznos refinansirati. To znači da će se prolonigirati rok vraćanja glavnice, dok će plaćati kamatu na godišnjem nivou. U prevodu novim kreditom pokrivače stari.
“Računamo da ćemo možda uspjeti da jeftinijim kreditima vratimo one skuplje iz prethodnog perioda, jer je povoljnija situacija na tržištu”, saglasno je nekoliko članova Vlade u ocjeni za “Vijesti”.
U državni dug, koji sada iznosi 1,9 milijardi eura ili 57,9 odsto bruto-domaćeg prozvoda, biće uračunato 240 miliona planiranog zaduženja za deficit, ne i ovih oko 400 miliona eura.
Ukupno budžet za narednu godinu (primici) iznosi 1,56 milijardi eura, što je nešto više od ovogodišnjeg. Tu se računaju tekući prihodi (po osnovu poreza, doprinosa, taksi, naknada) od 1,32 milijarde eura i 240 miliona koliko nedostaje za redovno servisiranje obaveza.
Vlada danas treba da razmatra Nacrt zakona o budžetu za 2015.
Prethodnih dana su bile konsultacije o njemu i moguće je da bude blagih odstupanja u ciframa.
Izvjesno je da će se naredne godine budžet puniti tako što će zadržati stopu poreza na dodatu vrijednost od 19 odsto, koju je vlast uvela u julu prošle godine kao mjeru privremenog karaktera.
Motiv za donošenje te odluke je, kako je tada saopšteno, da se zaustavi pogoršanje fiskalne stabilnosti, u prvom redu javnog duga koji je posljedica višegodišnjeg budžetskog deficita, odnosno nesklada između javnih prihoda i javnih rashoda.
Javni dug će rasti zbog zaduženja za autoput pa nije isključeno da Vlada pronađe i dodatne namete kroz izmjenu poreske politike.
To je i preporuka Međunarodnog monetarnog fonda.
Zadržaće i krizni porez na plate građana, koji je uveden u februaru 2013. godine. Ta mjera “privremenog karaktera” znači da se plate i u 2015. u iznosu od 480 eura neto (720 bruto) oporezuju po stopi od devet odsto, a ostatak iznad tog iznosa po stopi od 15 odsto.
Predsjednik Vlade Milo Đukanović je krajem prošle godine na sjednici Savjeta stranih investitora najavio da će do kraja 2014. godine biti ukinuti krizni porezi.
Penzioneri bez povišice, ali i plate iz državne kase daleko od rasta
Nacrtom su budžetski rashodi projektovani na 1,5 miliona, što je na nivu ovogodišnje plana.
Izvor “Vijesti" iz Vlade je objasnio da nema drastičnih smanjenja budžeta potrošačkim jedinicama, ali ni povećanja.
Zasada nije izvjesno šta će se desiti sa zahtjevom sindikata prosvjete i zdravstva da im se povećaju zarade, ali je realnije da do toga neće doći. Ministar finansija Rado je Žugić prije dva dana saopštio je da nema novca za povećanja zarada, osim u situaciji kada se koriste unutrašnje rezerve. Ministar zdravlja Miodrag Radunović ranije je izjavio da očekuje da će se pronaći nešto novca u budžetu za zahtjeve radnika. Žugić je zvanično potvrdio da će penzionerima od januara odmrznuti penzije pa će se one ponovo obračunavati po formuli usklađivanja sa troškovima života i prosječnom zaradom. Do povećanja neće doći. Iz Vlade su rekli da se one u narednom periodu neće smanjivati, već se usklađivati jedino kada treba da se povećaju.
Kapitalni budžet 289 miliona, od toga 206 miliona za autoput
Nacrtom najvažnijeg ekonomskog akta planirano je da se poveća kapitalni budžet sa ovogodišnjih 101,8 miliona eura na 289 miliona. Najviše novca od tog iznosa potrošiće se za početak izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare 206 miliona eura. Ovogodišnjim budžetom planirano je da se zadužimo 100 miliona za autoput, ali to nije iskorisceno.
Kineska Eksim banka je u septembru odobrila Crnoj Gori kredit od 687 miliona eura, što je 85 odsto neophodnog iznosa. Preostalih 120 miliona od ukupno 809,5 obezbijediće država. Kredit je odobren na 20 godina, sa šest godina grejs perioda, uz kamatnu stopu od dva odsto. Kineska banka ne traži garancije za kredit.
( Ivana Gudović, Marija Mirjačić )