Doktorirali kod Kneževića, pa ga zaobilazili za kontrolu

Guverner Radoje Žugić i više njemu najbližih saradnika iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) u posljednjih nekoliko godina steklo je najviša akademska zvanja na Beogradskoj bankarskoj akademiji (BBA), čiji je osnivač Atlas grupa Duška Kneževića.

Protiv Kneževića je nedavno pokrenuta istraga zbog navodnih malverzacija u Atlas i IBM banci, za čiji je nadzor bio zadužen upravo guverner Radoje Žugić i CBCG.

CBCG puna doktorata sa Kneževićeve akademije

Iz CBCG na Kneževićevoj BBA zvanje doktora nauka stekle su direktorica Direkcije za finansije i računodvodstvo Centralne banke Valentina Ivanović, ali i savjetnice viceguvernera Nikole Fabrisa - Milica Kilibarda i Ana Vlahović. Doktorati na Kneževićevoj BBA su koštali dvadesetak hiljada eura.

Njihove doktorske studije i zvanja, baš kao i u slučaju guvernera Žugića, Kneževićevoj BBA platila je CBCG.

Na Kneževićevoj bankarskoj akademiji treba da doktorira i ćerka guvernera, Jovana Žugić.

Sve ove informacije potvrđene su “Vijestima” i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) na Beogradskoj bankarskoj akademiji, ali i iz CBCG.

BBA je osnovana svega nekoliko godina prije nego što je Žugić doktorirao, a ustanova 2011, kada je naš guverner branio disertaciju, nije imala dozvolu za organizovanje postdiplomskih doktorskih studija, već samo za osnovne. Dozvolu za postdiplomske studije BBA dobija tek 2014. Osnivači ove ustanove su Kneževićeva Atlas banka, srbijanski Institut ekomskih nauka i Kopaonik osiguranje.

Aktuelni predsjednik BBA Hasan Hanić, dugogodišnji je saradnik Kneževća. On je imao i značajne funkcije u Atlas banci, u koju je sada uvedena prinudna uprava: bio je član i predsjednik Upravnog odbora, kao i predsjednik nadzornog odbora.

Hanić je bio i član komisije za odbranu doktorata guvernera Žugića 2011, dok mu je mentor bio Zoran Grubišić, drugi važan čovjek Duška Kneževića, koji je takođe bio na najvišim pozicijama u Atlas banci, a koju po Ustavu i zakonima Žugić trebalo da kontroliše.

Treći član Komisije za doktorat aktuelnog guvernera bio je Nikola Fabris, godinama Žugićeva desna ruka.

Fabris redovan član komisije ili mentor kolegama iz banke

Ovo nije jedino Fabrisovo članstvo u komisiji za odbranu doktarata na BBA nekog iz Centralne banke. Tako je bio treći, odnosno eksterni član komisije i kada je direktorica Direkcije za finansije i računodvodstvo Valentina Ivanović branila doktorsku disertaciju.

Za to je, kazao je „Vijestima“ i CIN-CG, primio simboličnu nadoknadu.

"Na BBA sam bio treći (eksterni član koji nije zaposlen) u nekoliko komisija za odbranu doktorata. Napominjem da sam bio član komisije za odbranu doktorata i na brojnim domaćim i inostranim univerzitetima. Posljednji put na Beogradskoj bankarskoj akademiji sam bio član komisije prije šest godina. Autorski honorar za ovu vrstu posla bio je simboličan i iznosio je oko 110 eura. Sve svoje prihode sam uvijek prijavljivao u skladu sa Zakonom“, kazao je Fabris, ne pricizirajući kome je još sve od kolega iz CBCG bio „eksterni član komisije“.

Komisije Kneževićeve BBA nijesu jedine u kojima je Fabris nadgledao disertacije svojim kolegama iz CBCG. Na Ekonomskom fakultetu Univerzitzeta Crne Gore bio je mentor za doktorsko zvanje i izvršnom direktoru CBCG Radojici Luburiću.

Istovremeno, dok su guverner Žugić i više njegovih saradnika od povjerenja o trošku CBCG radili na svojim doktorskim disertacijama ili već dobili zvanja, izostajala je stroža kontrola crnogorskih Atlas i IBM banke. Ako su i rađene, kao ona iz 2015, ostajale su u ladicama CBCG i nijesu preduzimane sve neophodne mjere prema Kneževićevim bankama, kako je predviđeno zakonom.

Tim tadašnjeg viceguvernera Velibora Miloševića je, tokom kontrole iz 2015, zahtijevao da se uvede prinudna uprava „kao jedino rješenje, koje u ovom momentu može dati neka poboljšanja, odnosno spasti dalji odliv likvidnih sredstva“.

Fabris: Znao sam za izvještaj o Atlas banci, ali nijesam bio nadležan

Aktuelno rukovodstvo CBCG, na čelu sa guvernerom Žugićem, sada pere ruke od tog izvještaja i kasno uvođenje mjera pravda tvrdnjama da nijesu bili upoznati sa stanjem u Kneževićevoj banci i nalazom tadašnjeg drugog čovjeka CBCG, koji je sada jedan od osumnjičenih u aferi „Atlas“.

Iako tvrde da nijesu upoznati, CIN-CG i „Vijesti“ u posjedu su mejl korespondencije Miloševića i Žugićevog najbližeg saradnika Nikole Fabrisa. Milošević u tom mejlu Fabrisa obavještava da CBCG „mora uvesti prinudnu upravu kao jedino rješenje...“ i upozorava na to da nalaz nameće „momentalnu obavezu CBCG da uzme licencu banci, posljedično i druge mjere koje slijede“.

U tom periodu, Žugić je formalno bio ministar finansija u Vladi, ali i član Savjeta za finansijsku stabilnost, no i dalje tvrdi da nije bio upoznat sa ovako oštrim upozorenjima za uvođenje mjera u jednu poslovnu banku.

Posebno je čudno da ga jedan od najbližih saradnika, Nikola Fabris, nije obavijestio o ovako važnom pitanju.

"Mejlom od 10. novembra 2015. godine se tadašnji viceguverner Velibor Milošević obratio guverneru (Milojici) Dakiću sa predlogom za uvođenje prinudne uprave u Atlas banku. Ja sam, takođe, kopiran u pomenuti mejl. Napominjem da kao viceguverner za finansijsku stabilnost nisam imao nikakvu nadležnost po pitanju donošenja pomenute odluke u tom periodu. U prilogu mejla se nalazila kratka analiza stanja u Atlas banci“, odgovorio je Fabris na pitanje zbog čega Žugića tada nije informisao sa prilikama u ovoj banci koje su mogle da utiču na finansijsku stabilnost.

Slabo kontrolišu banke, ali su dobro plaćeni: Bastion nepotizma

CBCG je imala, prema podacima u koje smo imali uvid, prošle godine 355 zaposlenih, čije su neto plate na mjesečnom nivou iznosile preko 380.000 eura.

Prosječna plata u CBCG, dakle, iznosi 1.070 eura neto i duplo je veća od prosječne zarade u Crnoj Gori.

Kada se neto iznosu dodaju obavezni porezi i doprinosi, dolazi se do cifre od oko 7,5 miliona eura, koliko je CBCG izdvajala prošle godine za bruto zarade.

U ovu cifru nijesu uračunati neki drugi benefiti, koje zaposleni u CBCG ostvaruju po osnovu Kolektivnog ugovora iz 2014.

Kolektivni ugovor predviđa, između ostalog, i povećanje zarade za magistarsku i titulu doktora nauka od pet, odnosno 10 odsto. To znači da se za oko 50 magistratura u CBCG i desetak doktorata na godišnjem nivou, prema našem obračunu, izdvoji oko 90.000 eura bruto. Iz CBCG kažu da se radi o 60.000 eura neto.

Zbog svega toga ni ne čudi što CBCG godinama važi za državu u državi i tvrđavu nepotizma, u kojoj su zaposlena djeca i najbliži rođaci visokih državnih zvaničnika iz politike i pravosuđa, ali drugih uticajnih ljudi iz svijeta biznisa.

U CBCG radi ćerka premijera Duška Markovića, Valentina. Prema podacima do kojih smo došli, Markovićeva je zaposlena u Direkciji za analizu u kontrolu banaka, a njena neto plata prošle godine iznosila je oko 1.000 eura. Moguće je da je njena zarada kasnije bila veća, s obzirom na to da je unaprijeđena u glavnog kontrolora.

U CBCG rade i ćerke bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića - Tatjana Vujanović Vuksanović i Nina Vujanović.

Vujanović Vuksanović je unaprijeđena u pravnicu koja CBCG zastupa u teškim sporovima, a prema podacima „Vijesti“ i CIN-CG njena plata je iznosila 1.651 euro.

Vujanović Vuksanović je pravni zastupnik CBCG u sporu koji protiv institucije i guvernera Žugića, zbog navodnog mobinga, vodi bivša viceguvernerka Irena Radović. Vujanović Vuksanović je nedavno skrenula pažnju na sebe zahtjevom sudu da se iz ovog procesa isključi javnost, obrazlažući to mogućnošću da Radovićeva tokom svjedočenja može ugroziti bezbjednost zemlje i sigurnost njenih građana.

U isto vrijeme, njenoj sestri Nini Vujanović, zaposlenoj u Direkciji za monetarnu politiku i fiskalna istraživanja, plata je bila 1.176 eura. I snaha Milana Roćena je tu. Radi u Sektoru za međunarodne odnose, a prošle godine njena plata je iznosila skromnih 605 eura.

Tu je i ćerka Slavoljuba Stijepovića, aktera afere „koverta“, Dragana Ivanović. Zaposlena je u Direkciji za ljudske resurse i prima oko 800 eura.

Sin člana Senata Državne revizorske institucije Zorana Jelića i državne sekretarke u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukice Jelić, radi u Direkciji za upravljanje međunarodnim rezervama rezervama, sa platom nešto većom od 1.000 eura.

Njihov bliski rođak Filip Rešetar radi u Odjeljenju za prinudnu naplatu i zarađuje oko 800 eura.

U Direkciji u kojoj je zaposlen Jelić, radi i ćerka potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića, Sanra Dacić, koja prima nešto preko 1.000 eura.

Nakon odrađenog pripravničkog staža, u CBCG je mjesto dobila i ćerka bivše potredsjednice Vlade izbornog povjerenja Azre Jasavić, Ilma. Njena plata iznosi 650 eura.

Azra Jasavić je svojevremeno, kao poslaninica Pozitivne Crne Gore, u Skupštini dala podršku tadašnjoj Vladi Mila Đukanovića. Nakon tog glasanja, ova nekad opoziciona partija, doživjela je političku propast, ali je njen predsjednik Darko Pajović unaprijeđen u crnogorskog ambasadora u Kini, dok Jasavić zastupa velike državne kompanije, među kojima i Elektroprivredu Crne Gore.

U CBCG rade sin sutkinje Vrhovnog suda Radojke Nikolić, Marko Nikolić, te ćerka njene koleginice Dušanke Radović, Marija Sekulović.

Sredinom prošle godine u toj bankarskoj instituciji zaposlen je i sin sutkinje Ustavnog suda Desanke Lopičić, Janko...

Svi guvernerovi ljudi: Sestrić, sestričina, snaha i ostali

Osim što je guverner imao osjećaj za rodbinu političke i pravosudne elite, nije ostao dužan ni svojoj porodici.

Tako u Sektoru za bankarske operacije radi sestričina Radoja Žugića, Dara Prelević, koja je prošle godine zarađivala mjesečno oko 1.350 eura.

Sin druge Žugićeve sestre, Ivan Bošković jedan je od šefova Sektora za operativne poslove CBCG i primao je platu oko 1.300 eura. Tu je i njegova supruga Ana, u Direkciji za ljudske resurse sa platom od skoro 800 eura.

Anina rođaka Nada Marović sjedi u kabinetu guvernera i prima oko 2.500 eura.

Istraživčki centar MANS-a upravo je objavio da je sestrić Ivan Bošković, u vrijeme kad je Žugić bio ministar finansija, osnovao firmu koja je, iako nije imala nikakvu poslovnu istoriju, dobila u nekolike godine na tenderima Ministarstva finansija poslove vrijedne oko 170.000 eura.

Ubrzo nakon što je Žugić napustio taj resor, njegov sestrić je likvidirao firmu.

Prema podacima od prošle godine u koje smo imali uvid, sam Žugić prima 4.857 eura. Dok guverner ne dostavi Agenciji za sprečavnje korupcije godišnji izvještaj za 2018, ostaće nepoznanica da li pored ove cifre prima i naknade u više drugih tijela, čiji je član.

Dakle, samo guverner i porodica Centralnu banku godišnje koštaju neto oko 130.000 eura, što je oko 200.000 bruto.

CBCG: Ulažemo u znanje

Odgovarajući na pitanja „Vijesti“ i CIN CG iz Centralne banke poručuju da ta institucija „vodi kadrovsku politiku, čiji je primarni cilj da zaposlenima obezbijedi stimulativni i podsticajni ambijent, kako za stalno usavršavanje, učenje i napredovanje, tako i za postizanje dobih rezultata u obavljanju povjerenih poslova“.

"Kao rezultat takve politike, na današnji dan, u CBCG radi 55 zaposlenih sa stečenim akademskim zvanjem magistra i 12 doktora nauka.

Kolektivni ugovor CBCG zaključen je prvi put između predsjednika Nezavisnog sindikata CBCG i guvernera CBCG u martu 2011. godine kada je propisano uvećanje osnovne zarade zaposlenima po osnovu stečenog akademskog zvanja magistra za 5%, odnosno doktora nauka za 10%. Istim ugovorom propisuje se da se odredbe koje se odnose na uvećanje po osnovu stečenog akademskog zvanja doktora nauka primjenjuju počev od januara 2014. godine, a po osnovu stečenog akademskog zvanja magistra nauka od jula 2016. godine. Izdvajanja na godišnjem nivou za ova uvećanja zarade iznose cca. neto 60.000 eura.

Centralna banka je snosila troškove stručnog obrazovanja za sticanje zvanja doktora nauka na Beogradskoj bankarskoj akademiji za savjetnice viceguvernera Milicu Kilibardu i Anu Vlahović (u iznosu od po 4.750 eura), za guvernera Radoja Žugića (u iznosu od 5.000 eura) i za direktoricu Direkcije za finansije, računovodstvo i kontroling Valentinu Ivanović (u iznosu od po 4.750 eura).

Napominjemo da se, shodno internim aktima CBCG, stručno obrazovanje za zaposlene odobrava na osnovu zahtjeva zaposlenog, a u skladu sa potrebama posla i uz uslove da postoji saglasnost nadređenih i planirana sredstva za te namjene“, kazali su iz CBCG.

Za Žugićevu suprugu humanitarna pomoć 12.500

U CBCG potvrdili su za „Vijesti“ i CIN-CG da je na ime Milanke Žugić, supruge Radoja Žugića, na ime humanitarne pomoći 2014. i 2015. uplaćeno 12.500 eura.

U to doba Radoje Žugić bio je ministar finansija.

"U 2014. i 2015. godini je, na inicijativu tadašnjeg menadžmenta CBCG, Radoju Žugiću, tadašnjem ministru finansija, dodijeljena pomoć za liječenje (dvije teške operacije). Prethodna i sadašnja praksa CBCG je da kroz svoj finansijski plan planira i izdvaja sredstva i za pružanje pomoći za liječenje“, saopštili su iz CBCG.

Milanka Žugić je na čelu Farmaceutske komore. Toj organizacija je 2016. i 2017. ukupno uplaćeno 3.550 eura.

"U skladu sa politikom CBCG, kao društveno odgovorne organizacije, planiraju se sredstva za donacije, sponzorstva i humanitarne aktivnosti, čime CBCG nastoji da pruži pomoć u radu institucija iz oblasti zdravstva, kulture, sporta i sl., pa su u skladu sa tim izdvojena i sredstva za donaciju Farmaceutskoj komori Crne Gore za organizaciju međunarodnih kongresa farmaceuta“, ističu iz CBCG.

• 200.000 eura bruto su godišnje plate Žugića i njegove porodice u CBCG

( Tina Popović )