Amerikanci glasaju za novi saziv Kongresa
Fokus ovih izbora će biti na Senatu, gdje republikanci treba da osvoje šest mjesta da bi imali većinu u novom sazivu Kongresa
Državljani SAD glasaju na izborima za novi saziv Kongresa na kojima se očekuje pobjeda Republikanske stranke što će znatno otežati posljednje dvije godine mandata predsjednika Baraka Obame.
Na izborima se bira svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, 36 guvernera i trećina (33 člana) Senata. Trenutno republikanci imaju većinu u Predstavničkom domu, dok demokrate s dva njima naklonjena nezavisna senatora imaju većinu u Senatu, ali se očekuje da će u utorak izgubiti i u tom domu.
Na početku Obaminog prvog mandata demokrate su kontrolisale oba doma Kongresa, ali već 2010. na pola prvog mandata Obamina stranka izgubila je prednost u Predstavničkom domu.
Izbori za Predstavnički dom se održavaju na sredini mandata predsjednika zbog čega se zovu "midterm election". Pored članova Predstavničkog doma kojima mandat traje četiri godine, na tim izborima se, bira trećina članova Senata kojima mandat traje šest godina. Izbori za trećinu Senata održavaju se svake druge godine.
Fokus ovih izbora će biti na Senatu, gdje republikanci treba da osvoje šest mjesta da bi imali većinu u novom sazivu Kongresa, navodi agencija AP.
Republikanci izgleda da su sigurni da će dobiti najmanje tri mjesta u Senatu - u Zapadnoj Virdžiniji, Montani i Južnoj Dakoti. Obamin opali rejting, koji je nešto iznad 40 odsto naškodio je demokratama u trci za Senat.
Vođa republikanaca u Senatu Mič Makonel naveo je na predizbornim skupovima u Kentakiju proteklog vikenda da su ankete ohrabrujuće i da republikanci očekuju da pobijede.
"Ovi izbori su u velikoj mjeri referendum o predsjedniku SAD", rekao je Makonel.
Ako republikanci osvoje većinu u Senatu Obami će biti veoma teško da u posljednje dvije godine svog mandata kroz Kongres progura zakone koje podržavaju demokrate.
On već nije imao skoro nikakvog uspjeha s Kongresom od izbora 2010. kada su republikanci osvojili većinu u Predstavničkom domu. Obama bi takođe mogao da ima problema u dobijanju odobrenja Senata za njegove nominacije u sudovima i administraciji.
Međutim, ako zaista dobiju kontrolu nad oba doma Kongresa republikanci će biti pod velikim pritiskom da vladaju, a ne samo da blokiraju Obamine zakone.
Republikanci će se takođe spremati za predsjedničku trku 2016. i želeće da pokažu da mogu da obavljaju stvari usvajanjem mjera koje će Obama morati da potpiše u zakon, navodi AP.
Od 33 mjesta u Senatu koja se biraju, demokrate su do sada držale 20, a republikanci 13.
Portal fivethirtyeight, statističara Nejta Silvera koji se proslavio uspješnim prognozama prethodnih izbora, procjenjuje da bi demokrate mogle da izgube osam senatora čime bi izgubili većinu od 53 plus dva nezavisna, dok bi republikanci sa sadašnjih 45 došli do 53 senatora.
Taj portal navodi da demokrate gube izbore najvjerovatnije u Ajovi, Aljaski, Arkanzasu, Koloradu, Južnoj Dakoti, Luizijani, Montani i Zapadnoj Virdžiniji, dok nigde neće preuzeti mjesto republikanskog senatora.
Izbori za Kongres kada nisu istovremeno sa predsjedničkim tradicionalno imaju slabu izlaznost od manje od 40 odsto stanovnika s pravom glasa, što ovog puta radi protiv demokrata.
( Beta-AP )