Prokopijević: Možete ostati van EU, ali isplati li se?

Evropska unija više .nije tako privlačna 1 kao što je to bila priIje 10 ili 20 godina. Crna Gora može ostati van tog zajedničkog tržišta ako bude željela, ali će zbog toga platiti veću cijenu nego Island, koji ima visoko razvijenu privredu, ocijenio za „Vijesti" politikolog i analitičar prof. dr Miroslav Prokopijević iz Beograda, zamoljen da prokomentariše izjavu crnogorskog premijera da Crna Gora ne mora po svaku cijenu da uđe u EU, te da bi kao zemlja kandidat, kao što je to Island uradio, mogla da suspenduje dalje pregovore. „Ne znam unutrašnje političke motive za takvu izjavu. Što se tiče opšteg okvira, EU više nije tako privlačna... Sad postoje zemlje koje najavljuju da će možda održati referendume. Prije neki dan predsjednik mađarskog parlamenta se zapitao šta će im EU? Takve izjave bile su nezamislive do ekonomske krize 2008“, naveo je Prokopijević. Prema njegovim riječima, sad je EU „manje privlačna i zbog krize, pretjerane regulacije i privredne stagnacije", “Sad je već moguće spekulisati s tim da se ostane izvan EU. Naravno, ako Crna Gora namjerava da uradi tako nešto, ne može imati poziciju kakvu ima Island. Može Crna Gora, ako bude željela, da ostane van tog zajedničkog tržišta (ako još uvijek bude postojalo), ali će zbog toga platiti veću cijenu nego Island", istakao je Prokopijević. Na pitanje „Vijesti" da prokomentariše neblagonaklon odnos Evropske komisije na ulazak kineskog kapitala u Crnu Goru i Srbiju, kroz izgradnju autoputa, na primjer, i da li se u narednom periodu mogu očekivati neka novauslovljavanja EU administracije u tom pogledu, Prokopijević je odgovorio: „Evropska komisija će vršiti pritisak, ali to je nešto što ona ne radi fer. Ako joj smeta kineski, araski ili ruski kapital, zašto joj ne smeta kada taj isti kapital kupuje dužničke hartije od vrijednosti zemalja članica EU. To su mnogo veće sume, nego što je finansiranje pojedinih projekata kao što je to vaš autoput ili slično", dodao je Prokopijević. Dugi niz godina kao prioritetne grane razvoja u Crnoj Gori isticana je poljoprivreda i sektor usluga, ali je budućnost strukture domaće ekonomije dosta neizvjesna. Na pitanje da ocijeni kako će se sa evropskim integracijama mijenjati privredna struktura Crne Gore, i da li se može očekivati da se opet okrenu industrijskim dimnjacima, Prokopijević je kazao da će eventualni ulazak u EU „značiti promjenu privredne strukture, ali i propast nekonkurentnih firmi".

„Koje će se privredne grane razviti zavisi od prilika koje stvorite i konkretne situacije u datom trenutku. Nije nemoguće da Crna Gora stvari dobro poslovno okruženje i ponovo dođe do industrijskih investicija. Koliko budete poštovali ekološke standarde, toliko će biti dima u životnoj sredini ili ga neće biti. Ne može se sa sigurnošću prognozirati šta će biti privredna struktura u budućnosti neke zemlje", kazao je Prokopijević. On je naglasio da Indijci, na primjer, svojim planovima nikad nijesu projektovali kompjutersku i IT industriju, ali se upravo ona razvila u Indiji, a ne ldasična industriju koju je vlada te zemlje željela da razvija. „Što se tiče IT sektora, Indija je sada druga zemlja sveta, poslije Amerike", zaključio je Prokopijević. FED i ECB spasavaju od bankrota

Predstojeća izgradnja autoputa Crnu Goru će koštati skoro milijardu eura. Na pitanje, da ti nam prijeti dužničko ropstvo, Prokopijević je odgovorio da se ta opasnost polako „nadvija nad svim bivšim jugoslovenskim državama, izuzev kod Makedonije i BIH, koje su i dalje relativno nisko zadužene". „Da su u Evropi i Americi, kojim slučajem drugačije monetarne politike i da je normalna cijena kapitala, mi bismo svi odavno bankrotirali. Ovako nas šefica američkog FED-a gđa Dženet Jelen i predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi drže iznad vode", kazao je Prokopijević.

( Milorad Milošević )