Ni ubistvo ne može opravdati vraćanje smrtne kazne, neka sankcinišu "Informer"
"Za ovakve štetne pojave postoje sankcije u parničnom postupku u vidu privremene i trajne zabrane objavljivanja, naknade štete i objavljivanja presude ili ispravke ili drugog čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom," navodi HRA
Akcija za ljudska prava (HRA) odbacila je mogućnost ponovne kriminalizacije klevete i uvrede.
Oni inicijativu tri poslanice za izmjenu Krivičnog zakonika, čiji je povod sramna kampnja protiv direktorice MANS-a, smatraju neracionalnom zato što važeće građansko pravo sadrži dovoljno instrumenata da se obezbijedi zaštita prava ličnosti.
"Podsjećamo da se predlaže ponovo uvođenje prava da osoba, pored građanske tužbe za naknadu štete zbog objavljivanja netačnih ili uvredljivih informacija, može da podnese i krivičnu tužbu, koja bi, ako s njom uspije, dovela do toga da se tuženi obaveže da uplati i posebnu kaznu u državni budžet. Na ovaj način se u stvari omogućava dodatno, dvostruko kažnjavanje i ništa više. Iako, nažalost, posebno 'Informer' objavljuje nedopuštene – nezakonite sadržaje, retrogradno vraćanje ovih krivičnih djela nije odgovarajuća i neophodna reakcija na to. Isto kao što neko novo strašno ubistvo ne može samo po sebi da opravda zahtjev za vraćanje smrtne kazne," navodi se u saopštenju HRA.
To što kleveta u Crnoj Gori više ne postoji kao krivično djelo, podsjeća NVO, ne znači opraštanje odgovornosti za namjerno plasiranje laži, uvreda ili drugo neodgovorno informisanje koje ne može biti u javnom interesu.
"Za ovakve štetne pojave postoje sankcije u parničnom postupku u vidu privremene i trajne zabrane objavljivanja, naknade štete i objavljivanja presude ili ispravke ili drugog čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom. Naglašavamo da je i u građanskom postupku po privatnoj tužbi za zaštitu ličnog integriteta sasvim moguće obezbijediti da sud zabrani objavljivanje osporenog sadržaja, isto kao što bi se to moglo učiniti i u krivičnom postupku, po privatnoj tužbi," navodi HRA.
Akcija za ljudska prava, čija je direktorica Tea Gorjanc Prelević, podsjeća da su se za dekriminalizaciju Klevete i Uvrede založile 22 organizacije i pojednici, kao i da su sve međunarodne organizacije koje nadziru poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori pozdravile dekriminalizaciju.
"Vraćanje ovih krivičnih djela značilo bi snižavanje prethodno dostignutog nivoa poštovanja ljudskog prava na slobodu izražavanja," dodaje se.
HRA je najavila da će povodom predloga za izmjenu KZ zatražiti da njeni predstavnici prisustvuju sjednicama nadležnih odbora na kojima će se raspravljati o ovom predlogu, kako bi doprinjeli sagledavanju posljedica ponovnog uvođenja ovih krivičnih djela.
( Mila Radulović )