Krivokapić: Države bez snage da sprovode zakon su nestabilne

Države bez snage da sprovode zakone su nestabilne, a uspješnost borbe sa korupcijom i kriminalom primarno se ogleda gonjenjem i presuđivanjem u najtežim slučajevima, poručio je predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić.

On je, govoreći na svečanosti povodom Dana crnogorskog sudstva na Cetinju, poručio je da je istrajnost u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala jedan od najvećih izazova. „Država, koja se ne bori uspješno sa korupcijom i organizovanim kriminalom, umjesto da bude garant pravde i jednakosti, postaje prepreka ostvarenju tih ideala“, rekao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, poznato je da države bez snage da sprovode zakone vode u nestabilnost. „A da se uspješnost borbe sa korupcijom i kriminalom primarno ogleda gonjenjem i presuđivanjem najtežih slučajeva“.

„Za državu koja želi biti regionalni lider integracionih procesa prevelika je hipoteka ako nema konačnih osuđujućih presuda u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Država ne smije da oklijeva da koristi u potpunosti svoje ustavne kapacitete“, kazao je Krivokapić. On je poručio da zakon ne može biti suspendovan partijskim odlukama. „Ne postoji niti jedan razlog da politika ruši zakonitost. Nema državnog razloga da bi organizacija ili pojedinac bili iznad zakona“, naveo je Krivokapić.

Sve to, smatra on, ne treba primarno da nas brine zbog toga što kao naznaka ili kao ocjena stoji u bilo kakvim izvještajima pa čak i u onom evropskom Izvještaju u napretku. „Sve ovo treba da nas brine ukoliko postoji kao praksa ili rizik da postane praksa, zato što je u suprotnosti sa načelima demokratskog društva“. „U mjeri u kojoj budemo efikasni u suočavanju sa izazovom uspostavljanja pune vladavine prava, ogledaće se i naša sposobnost da se konstituišemo kao pravična i evropska društva“, rekao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, nosioci sudske vlasti imaju izazov i odgovornost da Crnu Goru učine domom koji će garantovati pravdu i jednakosti pred zakonom. "Da Crna Gora bude država koja opstaje i razvija se vjerujući u pravdu kao osnovnu vrlinu“, poručio je Krivokapić. Kako je rekao, najveće poštovanje prema pravdi moraju pokazati oni koji su od države dobili neposrednu moć da obezbijede vladavinu prava – sudstvo, tužilaštvo i policija.

„Država zato ima posebnu obavezu da kontinuirano ulaže napore kako bi ovim institucijama omogućila sistemske preduslove, unaprjeđujući ukupne resurse koji jačaju nezavisnost i samostalnost pravosudno policijskog sistema“, kazao je Krivokapić. On, kako je naveo, vjeruje da je posljednjim izmjenama Ustava u oblasti pravosuđa otklonjen svaki prostor za bilo kakvu dilemu u vezi nezavisnosti sudstva. „Nezavisnost sudstva kao grane vlasti mora biti neupitna, isto kao što mora biti neupitna i njegova odgvornost. Neupitna mora biti i obaveza, odnosno dužnost svih odgovornih u državi da ukazuju na ključne procese od kojih zavisi naš put u razvijenu evratlantsku porodicu država“, poručio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, od uspješnog savladavanja tih ključnih izazova, gdje glavnu riječ vodi sudski sistem, zavisi ukupno kretanje Crne Gore na putu demokratskih reformi. „A time i kvalitet života naših građana – jednom rječju naša evroatlantska perspektiva“.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica rekla je da nezavisnost sudske grane vlasti kao ključnog konstituenta vladavine prava pretpostavlja ne samo njenu nezavisnost u odnosu na zakonodavnu i izvršnu vlast već prijeko potrebnu nezavisnost, nepristrasnost, samostalnost i odgovornost svakog nosioca sudijske funkcije.

„Crnogorske sudije su u potpunosti posvećene jačanju pravne države, zaštiti ugroženih i povrijeđenih ljudskih prava i unapređenju vladavine prava. Da je tako, svjedoči uspješno završeni i već započeti novi petogodišnji reformski ciklus“, rekla je Medenica. Prema njenim riječima, opterećenost zaostalim predmetima i smanjivanje zaostatka išlo je iz godine u godinu od 68-72 odsto. „Prije par godina nezavršenih krivičnih predmeta bilo je preko osam hiljada, a na kraju sudijske godine nešto više od dvije hiljade, dok je neizvršenih sudskih odluka bilo 30 hiljada, a sada nešto više od pet hiljada predmeta“. „To ukazuje da se crnogorsko sudstvo izgradilo u ažurniji, efikasniji i transparentniji sistem, s ojačanom sudijskom odgovornošću“, dodala je Medenica. Kako je navela, najveći napredak ostvaren je u oblasti skraćenja dužine trajanja sudskih postupaka i smanjenja broja predmeta starijih od tri godine. „Kontinuirani napredak crnogorski sudovi ostvarili su i u pogledu poštovanja prava na suđenje u razumnom roku, odnosno skraćenju vremena trajanja sudskih postupaka u takozvanim složenim predmetima i predmetima po žalbi i vanrednim pravnim ljekovima“, rekla je Medenica.

Kako je rekla, ono što crnogorsko sudstvo čini prepoznatljivim u Evropi jeste konstantno smanjenje broja predmeta starijih od tri godine, odnosno takozvanih „predmeta crvenih omota“. „Iako je napredak u efikasnosti i ažurnosti rada nacionalnog sudstva vidan ne smijemo i ne želimo stati dok ima prostora za dalje unapređenje sudijskog rada, doprinosa sudstva u potrebi jačanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda svih korisnika naših usluga“, kazala je Medenica. Ona, dodala je, vjeruje da će očekivane izmjene zakonodavnog okvira uvesti jedinstveni sistem zapošljavanja na nivou države za sve nosioce sudijske funkcije. „Da ćemo imati sistem dobrovoljne horizontalne mobilnosti i novi sistem unapređenja sudija, kao i periodične profesionalne ocjene njihovog rada, kako bi se izbor, napredovanje i ocjenivanje nacionalnih sudija sprovodilo na osnovu jasno definisanih i objektivnih indikatora“, rekla je Medenica. Ona je poručila da su jaka pravna država i pravni poredak nezamislivi bez nezavisnog i samostalnog sudstva. „A ono je u procesu završene reforme dalo svoj maksimum. Svaki sudija i uposleni u sudskoj administraciji, dali su mnogo više nego što se od njih očekivalo", kazala je Medenica. „Dali i daju, ali i traže, da imaju prava i da su ona zakonom uređena, a ne samo obaveze i mjerni kriterijumi njihovog rada i disciplinske odgovornosti. Za pet godina dali su profesionalni i ljudski maksimum a još svaki četvrti sudija nema stan, lični dohoci su umanjeni i ako je funkcija trajna, radni uslovi ne odgovarajući, što uslovljava nepoštovanje sudjenja u razumnom roku, jer se čeka red na sudnice“, rekla je Medenica.

Kako je rekla, sudstvo, pored nezavisnosti u odnosu na druge ustavom uređene vlasti, zahtijeva i obezbjeđivanje ekonomske nezavisnosti nosilaca sudijske funkcije. „Ona je preduslov svake nezavisnosti, garancija nesmetanog rada, pune posvećenosti poslu, ekvivalent težini i obavezama sudijske funkcije“.

Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da je vrijeme da se preispita da li je dovoljno da samo sudija govori o svojim odlukama, ili tome trba dodati i aktivno učešće u procesu medijskog oblikovanja objektivne slike o sudu.

„U protivnom sud o sudu stvaraće po pravilu nezadovoljne stranke ispred sudskih zvanja ili njihovih pnomoćnika.To je njihovo legitimno pravo ali nije kompletna slika“, kazao je on. To, kako je rekao, ne znači da je sud izolovan od kritika. „Naprotiv, sud treba da bude podložan objektivnoj raspravi u skladu sa objektiviziranim načelima i nečim što su međunarodni standardi“.

„Na isti način se treba odnositi i prema onim poukama koje dobijamo sa međunarodnih adresa, u prvom redu na one koje se odnose na Izvještaj o napretku i konstataciju da nema konkretnih učinaka u dijelu koji se odnosi na krivična djela iz oblasti korupcije. To s mora uvažiti, ali ne do mjere da treba prihvatiti da je sud jedini odgovoran za liječenje protivpravnih pojava“, kazao je Vukčević. Kako je rekao, sud ne može jedini da liječi neku društvenu patologiju, bez suda se kriminalitet ne može suzbijati, ali on nije jedina adresa.

( Mina )