"Odredba da novinari moraju da otkriju izvor nije pravni izum Crne Gore"
Član 40 Nacrta novog Zakona o medijima, koji prepušta sudovima da odlučuju kada je novinar dužan da otkrije izvor informacija, uzburkao je dio medijske javnosti
Odredba Nacrta Zakona o medijima, koja nalaže novinarima da u nekim situacijama na sudu moraju otkriti izvor informacija, nije pravni izum države Crne Gore već je usklađena sa međunarodnim standardima i praksama.
Ovako iz Ministarstva kulture odgovaraju na primjedbe medijskih organizacija da se novinari, u želji da zaštite izvor, mogu naći u situaciji u kojoj je nedavno bio poslanik Nebojša Medojević.
Član 40 Nacrta novog Zakona o medijima, koji prepušta sudovima da odlučuju kada je novinar dužan da otkrije izvor informacija, uzburkao je dio medijske javnosti.
On ipak nije naš pravni izum, već je prilagođen standardima Savjeta Evrope, Evropskoj konvenciji za ljudska prava i presudama suda u Strazburu, tvrde u nadležnom Ministarstvu kulture.
"Nacrt zakona je prepoznao društveno dobro koje država Crna Gora želi da brani. Naime, radi se o teritorijalnom integritetu, nacionalnoj bezbjednosti, zaštiti zdravlja i slučajevima krivičnih djela koja su mandatirana sa kaznama od pet i više godina. Ovaj institut nije imao u ekspertskom komentaru negativnih komentara Savjeta Evrope i OSCE", istakao je Željko Rutović iz Ministarstva kulture.
Savjet Evrope međutim ima zamjerke na pitanje odgovornosti novinara, jer nacrt zakona predviđa da je novinar u slučaju tužbe dužan da sam dokazuje profesionalno postupanje.
U Savjetu Evrope vjeruju da bi nekad pružanje takvog dokaza bilo pretjerano opterećenje za novinare, što bi moglo da spriječi objavljivanje materijala čija istina može izazvati poteškoće na sudu.
"Stoga se preporučuje da nacrt uključi uravnoteženiji pristup u pogledu odbrane istine ili profesionalne marljivosti, uvodeći mogućnost da Sud u nekim slučajevima preokrene teret dokazivanja", navodi se u Pravnoj analizi Savjeta Evrope.
Rutović pak vjeruje da institut dužne novinarske pažnje, koji se kako kaže takođe zasniva na presudama Evropskog suda za ljudska prava, neposredno štiti urednike i novinare u situacijama kada su poštovali etički kodeks. "Ali samo isključenje od odgovornosti za štetu ne može biti bazirano kodeksom, ono mora biti ozakonjeno", kazao je Rutović..
Uprkos činjenici da državne institucije i funkcioneri nerijetko ignorišu pozive, zbog čega novinari ne mogu da dobiju komentar druge strane, Rutović kaže da je to oblast zakona o državnoj upravi i slobodnom pristupu informacijama, i da se Zakonom o medijima niko ne može prisiliti na saradnju.
"Ne možemo ga ozakoniti jer se ne radi o međunarodnom standardu. Ova godina biće obilježena izmjenom Zakona o SPI, tako da eventualni dijalog na ovu temu može biti predmet pažnje tog zakonskog rješenja", poručio je Rutović.
Nacrt zakona o medijima na javnoj raspravi našao se 3. januara, što je za trajanje božićnih praznika skratilo vrijeme za raspravu.
Rutović pak insistira da su se u Ministarstvu kulture odlučili za maksimalno trajanje javne rasprave od 40 dana i dva okrugla stola, što je vjeruje dovoljno vremena da se dostave primjedbe.
Zakon će se po završetku rasprave opet naći pred evropskim tijelima kako bi dobio konačnu ocjenu.
( Matija Otašević )