On, (ne)dodirljivi

U redakciji Večernjeg lista jučer (19.10.) smo imali neobičan problem: posljednjih desetljeća pisali smo o toliko slučajeva zbog kojih je popularni zagrebački gradonačelnik bio sumnjiv da je isprva bilo poprilično teško, onako na prvu, naslutiti zbog čega je uhićen. Štoviše, bilo je toliko toga da su mnogi s vremenom počeli vjerovati kako mora biti da je gradonačelnik potpuno čist ako mu ni nakon toliko prišivanja zle i nevješte švelje nisu uspjele prišiti baš ništa.

Bilo je zanimljivo pratiti kako neki Bandićevi birači postaju pravi sljedbenici i kliču - Njemu Nedodirljivom - s ushitom, dok on šeće gradom i marljivo vrijeđa novinare, izvođače radova te, što je bivalo posebno ružno, svoje podređene; radnike gradskih poduzeća i službenike gradskog poglavarstva. Kad smo uspjeli izvući prve ozbiljne informacije zbog čega je Bandić uhićen, sve nam je bilo poznato, samo smo se jedva sjetili. Deja vu iz daleke prošlosti. Naime, Večernji list davno je objavio priču o grupici anonimusa iz neretvanske doline koji su tamo bili na glasu da, što se kaže, nemaju ni za kavu, a koji su Bandiću donirali na desetke tisuća kuna.

I tako, trebali smo pričekati gotovo jedan cijeli predsjednički mandat da se uvjerimo kako smo ipak imali pravo što smo potezali tu temu. Isto tako, Večernji list prvi je izašao s procjenom troškova Bandićeve predsjedničke kampanje koja je drastično odudarala od prijavljenih troškova, naravno, naviše. Tadašnji novinar gospodarske redakcije, a sadašnji urednik vanjske politike, nakon pomnog prikupljanja podataka i procjena izračunao je da je Bandić potrošio 20,3 milijuna kuna. Naše je napise o čudnoj razlici prijavljenog i procijenjenog pojačao Gong. Naš je novinar u međuvremenu godinama biciklom dolazio na posao, a i organi gonjenja napokon su sustigli tragove tih medijskih indicija te se nisu baš pokazali kao brzi goniči, žustri poput dobermana ili brzi poput hrtova, prije su bili kao kratkonogi baseti, ali pokaže li se da je pravda spora, ali temeljita, bit će to još jedna velika pobjeda DORH-a.

U protivnom, ako nisu bili temeljiti te izostane osuđujuća presuda, za pravo će dobiti svi oni koji niz godina histeriziraju da djelovanje DORH-a i policije ponajprije ima veze s političkim trenutkom.

Ne može se, naime, prijeći preko toga da uhićenja dolaze u izuzetno osjetljivoj situaciji za aktualnu vlast. Što se pak tiče treće informacije o mogućem razlogu uhićenja Bandića & Co., možemo tek primijetiti da su poslovi gospodarenja otpadom u svijetu dokazano širok prostor korupcije ili direktne suradnje javnih djelatnika s organiziranim kriminalom. U trenutku zaključenja ovog broja bilo je jasno tek da je Petar Pripuz, jedan od uhićenih, brat jedne od “legendi” kriminalne scene, ali i jedan od najuspješnijih hrvatskih privatnih poduzetnika. Pripuzovo poslovanje toliko je široko i razgranato da prvo treba pričekati konkretne informacije kako bi se izvuklo o čemu je točno riječ. Posljednje što se povlačilo po medijima bio je Pripuzov posao odvoza krupnog otpada koji je sklopio s Gradom. No, iskreno, razmjeri tog posla u odnosu su na ukupni volumen Pripuzovih biznisa zapravo su obični kikiriki. Pri tome valja reći da Zagreb ima jako dugu povijest sumnjivih poslova s otpadom. Riječ je o milijardama.

(vecernji.hr)

( Gojko Drljača )