Vremeplov: Neracionalno trošenje se mora dovesti u red
Premijer je, napominjući kako je Vlada reagovala u slučaju isplate otpremnina u Željeznici, rekao da će tako nastaviti da sankcioniše svaku neracionalnu potrošnju, naročito kada je “takva potrošnja mimo onoga što su guberi koji se sami stvaraju u svakom preduzeću”
Vlada neće tolerisati neracionalno trošenje u državnim kompanijama, i tražiće da se to dovede u red - saopštio je juče novinarima premijer Milo Đukanović, nakon poslovnog ručka sa predstavnicima Američke privredne komore u hotelu Crna Gora.
Premijer je, napominjući kako je Vlada reagovala u slučaju isplate otpremnina u Željeznici, rekao da će tako nastaviti da sankcioniše svaku neracionalnu potrošnju, naročito kada je “takva potrošnja mimo onoga što su guberi koji se sami stvaraju u svakom preduzeću”.
- Tamo gdje se ne ostvaruju dobri rezultati moramo se ponašati u skladu sa državnim interesima, kao što smo to sugerisali u slučaju Željeznice - kaže Đukanović. On je istakao da, “pored preduzeća koja loše rade, koje Vlada dotira i čije kredite preuzima”, postoje ona u kojima se ostvaruju dobri profiti.
- Primjer su Plantaže, i profit koji su oni ostvarili za desetak godina valjda je rezultat nečijeg rada. Logično je da nagradite onoga koji je takav rezultat postigao, jer nećete dobiti njegovog nasljednika ako prenebregnete njegovu ulogu u stvaranju profita. Dakle, bonusi su nešto što je uobičajeno u poslovnom svijetu. To će Vlada uvijek stimulisati, i gdje god se ostvaruje dobar rezultat treba i dobra nagrada – ocjenio je premijer.
On je odbacio kao neosnovane i “do zla boga politikantske ocjene” da Vlada pomaže opstanak Kombinata aluminijuma, da bi se očuvala proizvodnja samo do parlamentarnih izbora.
- Mogli smo da prećutkujemo probleme u KAP-u, ali zašto obmanjivati javnost, zašto zabijati glavu u pijesak. Svako ko je elementarno informisan vidi u kakvom su stanju elektrolize u Evropi, i uopšte aluminijumska berza i da nije realno očekivati da se u Crnoj Gori odvija proizvodnja kao da se ništa ne događa. Ova proizvodnja je u problemima zahvaljujući globalnoj krizi i pokušaćemo da premostimo teško vrijeme i sačuvamo proizvodnju, jer smatramo da je važna u ovoj fazi ekonomskog razvoja Crne Gore – istakao je premijer.
Đukanović je rekao da nije realno očekivati da će u ovom trenutku bilo ko ozbiljan reći da je konačno rješenje za KAP definisano.
- Mislimo da je potrebno pažljivo osluškivati kretanja na međunarodnoj ekonomskoj sceni. Do tada je opravdano da participiramo u stvaranju finansijske konstrukcije za očuvanje nekog nivoa proizvodnje u aluminijskoj industriji Crne Gore. Imamo i savjete koji nam kažu da raskinemo ugovor. Naša procjena je da je to lošija solucija. Mislimo da je pametnije uložiti dodatne napore da se sačuva partnerstvo sa sadašnjim vlasnikom i zbog toga smo iskazali spremnost da participiramo u stvaranju fonda finansijske podrške, koji bi obezbijedio da ta proizvodnja funkcioniše, a kontinuirano ćemo osluškivati ono što su signali sa međunarodnog tržišta – dodao je premijer.
Đukanović je, na pitanje da li su predstavnici Vlade i CEAC-a razgovarali o tužbi koju je većinski vlasnik KAP-a dostavio Arbitražnom tribunalu u Frankfurtu, odgovorio da postoji pripremljena kontratužba, koja bi mogla biti podnijeta u slučaju izostanka dogovora.
- Radimo na dva kolosijeka. Jedan je kolosijek tužbe i kontratužbe, a drugi je da pokušamo da jednu važnu proizvodnju održimo u životu – rekao je on.
Ako uspije tender za EPCG, biće to pozamašna finansijska injekcija
Đukanović je rekao da očekuje da će kvalifikacioni tender za dokapitalizaciju i prodaju 20 do 22 odsto državnih akcija u Elektroprivredi Crne Gore, biti definisan do kraja sedmice, a objavljen naredne.
- To će se aranžirati sa 20 do 25 odsto vlasništva koje bi odabrani partner mogao preuzeti od manjinskih akcionara, što znači da bi ga uspješna operacija mogla dovesti do maksimalno 45 odsto vlasništva. Računamo da bi se, ukoliko tender bude uspješan, mogla obezbijediti veoma zamašna finansijska injekcija Crnoj Gori i njenoj ekonomiji, što će biti važno za očuvanje stabilnosti, reduciranog i potrebnog razvoja tokom krizne godine – kazao je Đukanović, i podsjetio da će strateškom partneru biti ponuđen ugovor o menadžmentu, te da Vlada računa na ozbiljne strateške, a ne finansijske partnere, koji treba da pomognu da se u EPCG na veći nivo podignu organizacija, upravljanje i menadžment.
- Strateškom partneru ćemo ponuditi mogućnost da dodatnim otkupom akcija od Vlade postane i većinski vlasnik EPCG ukoliko za pet godina uspješno implementira ugovor o menadžmentu. Vlada će postaviti vrlo stroge i precizne parametere uspjeha u izvršenju tog ugovora, a biće predviđena mogućnost da Vlada, ukoliko želi, otkupi od strateškog partnera akcije koje mu je prodala – rekao je on, i istakao da će u ugovoru biti definisana i stopa prinosa.
Đukanović smatra da su „“prepotencirana” upozorenja Socijaldemokratske partije da bi strateški partner sticanjem većinskog vlasništva u EPCG mogao imati veliki politički uticaj na državu, jer “Vlada upravlja tenderom i u svakom trenutku može da ga obustavi, ukoliko procijeni da to nijesu ekonomski, nego neki drugi interesi, koji idu na štetu nacionalnih“.
- Pa ne bismo valjda doveli Crnu Goru u takvu poziciju - rekao je Đukanović, dodajući da se nerealno potenciraju opasnosti da će se neki drugi većinski vlasnik, koji nije država, sa manje senzibiliteta odnositi prema pitanju socijalne stabilnosti društva i da će se cijena struja nekontrolisano povećavati.
- Politika cijena je u nadležnosti Regulatorne agencije. EPCG sada ne određuje cijene, tako da neće ni tada - podsjetio je premijer.
On je potvrdio da su EPCG, Rudnik uglja i Vlada regulisali dužničko-povjerilačke odnose.
- Smatrali smo da je racionalno iščistiti te bilanse uz participaciju Vlade. Smatram da smo napravili korektan aranžman koji danas čini atraktivnijim jedno i drugo preduzeće za dobijanje strateških partnera za buduće odnose - dodao je Đukanović.
Vlada priželjkuje američke investitore
Investitorima koje okuplja nedavno osnovana Američka privredna komora (APK) premijer Đukanović je na jučerašnjem Prvom poslovnom ručku predstavio mugućnosti ulaganja u Crnu Goru, a od značajnijih projekata u koje mogu da ulože svoj kapital predložio je Elektroprivredu i njenu funkcionalnu cjelinu Prenos.
On je rekao da je privatizovano 85 odsto kapitala ali da još ima prostora i za “najizbirljivije investitore” te da bi Vlada željela da ima i američke investitore i u nastavku procesa privatizacije jer je ostalo “nekoliko krupnih subjekata koji mogu biti zanimljivi i mega investitorima”. Privrednike je zanimalo gdje Đukanović smatra da je najisplativije ulagati, a on je istakao da će ove godine početi privatizacija Luke Bar i Željeznice.
- Vrijedni pažnje su i energetski potencijali sjevera i zalihe rude, šuma, kao i izdašni resursi nevalorizovanog poljoprivrednog zemljišta – rekao je on.
Đukanović je privrednicima predstavio mjere koje je Vlada preduzela za suzbijanje ekonomske krize, naročito u bankarskom sektoru i istakao da “crnogorskim bankama ne prijeti bankrot”, ali da se može očekivati da će se taj sektor suočavati sa nedostatakom likvidnosti i kreditnog potencijala za razvojne programe.
Projekti koji će tokom godine biti realizovani i ublažiti udare krize, a koja je najizraženija u proizvodnji, prema Đukanovićevim riječima su investicije u turizmu kao što je valorizacija ulcinjske Velike plaže i Luštice, izgradnja autoputa, kao pronalaženje partnera za Elektroprivredu. Na taj način će se, kako je rekao, eliminisati manjak u bruto domaćem proizvodu koji će se desiti zbog pada proizvodnje u oblasti aluminijuma.
Đukanović je izrazio očekivanje da će APK pomoći u promociji Crne Gore kao investicionog čvorišta u regionu. Predsjednik borda APK Mark Kroford kazao je da postoji dosta ljudi koji su uspjelu u biznisu u Crnoj Gori i da su oni zaposlili mnogo njenih građana.
- I ovdje kao i u SAD postoji dosta problema ali i mogućnosti koje treba iskoristiti – kazao je Kroford. Na pitanje da li su predstavnici Vlade i CEAC-a razgovarali o tužbi pred Arbitražnim tribunalom u Frankfurtu, Đukanović odgovorio da postoji pripremljena kontratužba, koja bi mogla biti podnijeta u slučaju izostanka dogovora. “Radimo na dva kolosijeka. Jedan je kolosijek tužbe i kontratužbe, a drugi je da pokušamo da jednu važnu proizvodnju održimo u životu” - kazao je premijer.
( Arhiva Vijesti )