Javna rasprava o heliodromu u Tivtu: Koliko će uticati na ljude i prirodu?

Nepredlaganje bilo kakvih mjera za umanjenje negativnih posljedica po zaštićeni objekat prirode – veliki Gradski park u Tivtu i njegovu ornitofaunu, nedefinisanje negativnog uticaja buke na stanovnike pola Tivta preko kojeg će letjeti helikopteri, nezainteresvanost obrađivača kako će saobraćaj helikoptera u noćnim satima uticati na san građana i odvijanje kulturnih programa na ljetnjoj pozornici i sceni u atrijumu ljetnjikovca „Buća-Luković“, te apsolutni izotanak bilo kakve procjene kako će se eventualni incident odraziti na školski kompleks u neposrednoj blizini helidroma i veliki Gradski park, glavne su zamjerke koje su građani Tivta iznijeli na javnoj raspravi o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje heliodroma u tivatskom nautičkom centru Porto Montenegro.

Elaborat je uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice i u njemu stoji da, osim povremeno povećanog nivoa buke zbog saobraćaja helikopretra, izgradnja helidroma u Porto Montenegru neće imati značajnijih negativnih posljedica po životnu sredinu, a ni građane Tivta.

Iako za to ne postoje planske pretpostavke u važećoj Državnoj studiji lokacije „Arsenal“ na osnovu koje se gradi kompleks Porto Montenegro, ta kompanija od Ministarstva održivog razvoja i turizma zatražila je izdavanje građevinske dozvole za gradnju helidroma koji su oni već isprojektovali i koji se, po mišljenju menadžera kompanije kanadskog milijardera Pitera Manka, mora nalaziti na urbanističkim parcelama UP 2-1 i UP 5-1. Te dvije parcele ukupne površine preko 37,5 hiljada kvadrata, u DSL Arsenal su namijenjene za „stanovanje srednje gustine“ i „mješovitu namjenu“. To podrazumijeva da se na njima mogu graditi luksuzni kondominijumu sa stanovima, trgovinama i lokalima, objekti kulture i ostalih društvenih djelatnosti, bazeni, teniska igrališta, fontane, ali ne i heliodrom.

„Nije dužnost obrađivača Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu da govori o postojanju planskog osnova za konkretan objekat“, objasnio je rukovodilac tima koji je izradio taj dokument, Aleksandar Duborija.

On je kao „nemamjernu grešku koja to možda i nije“ objasnio činjenicu da su obrađivači, objašnjavajući koliko je novi helidrom udaljen od okolnih objekata, napravili klasični falsifikat, tvrdeći da je on od internata i zgrade za izvođenje nastave mešunarodne KSI Montenegro škole udaljen 75 metara, pritom ucrtavajući poziciju te škole na mjestu kako tvrde, 210 metara udaljene Srednje škole „Mladost“. Ovu pak školu, obrađivaći su ucrtali na mjestu zgrade OŠ „Drago Milović“, pritom osnovnu školu koju pohađa skoro hiljadu đaka, čak ni ne pominjući u Elaboratu. Izrazivši rezervu o sigurnosti vazdušnog saobrćaja na obližnjem aerdromu Tivat jer se novi helidrom pozicionira na oko 2 kilometra od praga njegove piste u najosjetljivijoj prilaznoj zoni te vazdušne luke, građani su ipak u fokus stavili pitanja kako će se saobraćaj helikoptera kojim će se prevoziti gosti luksuzne marine kanadskog milijardera Pitera Manka, odraziti na živote običnih Tivćana.

Helikopteri će, u vazduhoplovstbu inače najrizičnije, opercije slijetanja i uzlijetanja, izvoditi u neposrednoj blizini tri školska objekta i Gradskog parka - zaštićenog objekta prirode u kome pored ostalih, obitava i pet strogo zaštićenih ugroženih vrsta ptica.

Obrađivači međutim, nisu kvantifikovali kako će buka od helikopetra uticati na ornitofaunu, samo lakonski konstatujući da to „može dovesti do negativnih uticaja“. To čak nisu ni pomenuli kada je u pitanju nekoliko hiljada stanovnika najvećeg tivatskog naselja – Sejanovo, preko kojeg su planeri koji rade za Porto Montenegro, zamislili da ide glavni primarni koridor za slijetanje i uzlijetanje na helidromu koga nema u Državnoj studiji lokacije po osnovu koje se gradi tivatski nautički centar.

„Prikazali smo uticaj buke prema međunarodnim standardima. Kolika će biti frekvencija letjenja ne znamo ni mi, ni nosilac projekta Porto Montenegro, ali je logično da će to najizraženije biti ljeti kada škole ne rade, ali to nije opravdanje“, objasnio je Duborija dodajući da je „teško kvantifikovati“ uticaj koji bi na Gradski park imao eventualni požar izazvan padom helikoptera. Biljana Krivokapić iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Tivat kazala je da se njihova razmišljanja u velikoj mjeri poklapaju sa primjedbama građana i da će ih Opština dostaviti u pisanoj formi, dok je Nemanja Malavrazić iz JP „Morsko dobro“ upozorio na nedostatak mjera zaštite od negativnih uticaja u Elaboratu, i zamjerio da je malo pažnje posvećeno mogućim negativnim efektima gradnje tog objekta i izlivanja goriva prilikom incidenata, na morski ekosistem.

"Nije predviđen rok trajanja"

Porto Montenegro planira da pravi “međunarodni” helidrom površine preko 4.200 kvadrata na dvije pacele na krajnjem sjeveroistočnom dijelu tog kompleksa, a koje su u DSL „Arsenal“ predviđene za „stanovanje srednje gustine“ i „mješovitu namjenu“.

Kompanija tvrdi da će ovaj objekat,koji će imati slijetnu površinu za helikoptere, rulnu stazu, hangar, pristupnu saobraćajnicu, pješačku stazu i terminalni plato,te mogućnost za snabdijevanje helikoptera gorivom, biti privremenog karaktera. Međutim, u juče prezentiranom Elaboratu stoji da „helidromu nije predviđen rok trajanja“. Iako je Porto Montenegro najavio da će se sa ovog objekta obavljati i međunarodni letovi za naprimjer Dubrovnik, u projektu njihovog helidroma nije predviđena zgrada za smještaj graničnog prelaza, odnosno carine i granične policije.

( Siniša Luković )