Kazniti državljane Crne Gore koji se bore u Siriji, Iraku i Ukrajini
“Ti pojedinci predstavljaju potencijalnu opasnost za društvo nakon što se vrate, jer dolaze sa idejama koje mogu da naruše međuetnički i međureligijski sklad ,” rekao je Aliu
Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević najavile je da će Vlada do kraja mjeseca izaći sa predlogom sankcija za one koji se bore na stranim ratištima. To će biti poseban član Krivičnog zakonika, koji će btii upućen Skupštini na usvajanje.
Ona je izjavila da Ministarstvo podržava ideju poslanika Demokratskog fronta Zorana Miljanića, ali da njegov predlog izmjena zakonika nije u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o stranim plaćenicima.
Da bi se našlo što bolje pravno rješnje, Ambasada SAD u Podgorici i Ministarstvo pravde danas su organizovali simpozijum na temu.
Zamjenik šefa Misije SAD Biks Aliu rekao je da Rezulucija Savjeta bezbjednosti UN, usvojena u septemrbu ove godine, zahtjeva između ostalog da sve 193 članice Ujedinjenih nacija krivično gone i kazne svoje strane plaćenike.
Pozivajući se na izvještaje medija, on je naveo da postoje crnogorski građani koji se bore u Siriji, Iraku i Ukrajini.
“Ti pojedinci predstavljaju potencijalnu opasnost za društvo nakon što se vrate, jer dolaze sa idejama koje mogu da naruše međuetnički i međureligijski sklad ,” rekao je zvaničnik Ambasade u uvodnom dijelu simpozijuma.
Dodao je da Crna Gora treba da ima zakone koji će kazniti ne samo one koji se bore, već i one koji ih šalju na ratišta i finansijski podržavaju.
“Važno je naznačiti da te aktivosti nijesu uperene protiv neke nacije ili religije,već protiv opšteg zla koja je prijetnja globalnom miru i bezbjednosti,” rekao je zamjenik šefa Misije Ambasade SAD.
Aliu je naznačio da ovo ne smije biti samo na papiru, već da zakon treba sprovesti, kao i da “ohrabruje crnogorske institucije da budu proaktivne”.
Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević je rekla da je pojava slanja boraca na strana ratišta učestala i da sva demokratska društva koja poštuju vladavinu prava moraju tome stati na put.
Strani plaćenici su, kako je navela, najrasprostranjeniji, a međunarodno humanitarno pravo im ne priznaje status ratnika jer je njihov motiv lična zarada.
Međuitm potrebno je, objasnila je, sankcionisati svaki vid učešća na stranim ratištima bez obzira da li je on zbog novca, ideje ili ličnih stavova.
“Ne smijemo dozvoliti da naši državljani učestvuju u kršenju međunarodnog humanitarnog prava,” kazala je ona na simpozijumu.
Lakočević je u izjavi novinarima objasnila da Vlada nije prihvatila predlog poslanika DF Zoprana Miljanića iz tehničkih razloga, između ostalogi jer se ticao pogrešne glave Kkrivičnog zakonika, te usklađenosti sa Rezulucojom SB UN.
Ona je navela da bi to trebalo biti posebno krivično djelo i da će Vlada brzo Skupštini dostavti svoj predlog izmjene zakona..
Komentarišući upozorenje američkog zvaničnika da se ovo ne smije shvatiti kao atak na etničke i religiozne razlike, Lakočević je kazala da u tom smislu nema potrebe za posebnim propisom jer je sijanje nacionalneI rasne mržnje već obuhvaćeno Krivičnim zakonikom.
Zoran Mijljanić je predlagao da se lica koja regrutuju građane za učešće u ratovima van Crne Gore kazne do 10 godina zatvora, a svi oni koji odlaze da ratuju do pet godina zatvora.
U Srbiji je takođe u toku izmjena zakona i uvođenje kriivčnog djela za ratovanje na stranim bojištima.
( Mila Radulović )