U Njemačkoj počelo suđenje Perkoviću i Mustaču
Perković i Mustač od početka tvrde da nemaju veze s ubistvom Đurekovića i da su žrtve lažnog svjedočenja bivšeg operativca Vinka Sindičića, koji je početkom godine u pismu koje je objavila Perkovićeva odbrana naveo da je kao krunski svjedok njemačkog pravosuđa lažno svjedočio u slučaju Đureković
Pred Višim pokrajinskim sudom u Minhenu danas je počelo suđenje bivšim čelnicima jugoslovenske tajne službe (Udba) Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pod optužbom za učešće u ubistvu političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u okolini Minhena.
Postupak, za koji vlada veliki interes medija, počeo je čitanjem optužnice, a očekuje se da danas budu pročitana i imena svjedoka i stručnjaka koji će se pojaviti pred sudom.
Optuženi su se, kako prenosi agencija Hina, na sudu pojavili dobro rasploženi, a tamo su dovedeni iz zatvora Strdelhajm u kojem su boravili od izručenja u aprilu, odnosno u avgustu ove godine.
Sudskim vijećem predsjedava sudija Manfred Dauster, koji je bio član sudskog vijeća koje je 2008. osudilo hrvatskog državljanina Krunoslava Pratesa na doživotni zatvor zbog saučesništva u Đurekovićevom ubistvu.
Hrvatski portali izvještavaju da se ispred zgrade suda u Minhenu okupilo nekoliko desetina Hrvata na skupu podrške njemačkom pravosuđu. Oni su, među ostalim, uzvikivali pogrdne parole na račun predsjednika Hrvatske Ive Josipovića.
Za postupak je predviđeno 50 ročišta, a presuda se očekuje u aprilu iduće godine.
Optužnica tereti Mustača da je od 1982. do oktobra 1985. godine bio šef bivše jugoslovenske tajne službe i nadređeni Josipu Perkoviću kojem je, najvjerovatnije u proleće 1982, naredio organizaciju i ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Perković je stupio u kontakt s hrvatskim državljaninom Krunoslavom Pratesom i uključio ga u ubistvo.
Prema optužnici, Prates je dao kopiju ključa jedne garaže u Volfratšauzenu, koju je Đureković koristio kao štampariju, zasad nepoznatim osobama koje su ubile Stjepana Đurekovića.
Hrvatski mediji podsjećaju da je tokom suđenja Pratesu, koji je 2008. osuđen na doživotni zatvor, postavljena teza da je Đureković ubijen zbog spoznaja o navodnoj umiješanosti Vanje Špiljka, sina kasnijeg predsjednika predsjedništva Jugoslavije Mike Špiljka, u malverzacije oko finansijskog poslovanja naftne kompanije INA u kojoj je Stjepan Đureković radio kao direktor marketinga prije nego što je otišao i Njemačku.
Josip Perković izručen je 24. januara ove godine Njemačkoj, a Mustač tri mjeseca kasnije, čime je završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i podijelila političku scenu u Hrvatskoj, ali i dovela do sukoba Hrvatske s Njemačkom i Evropskom komisijom.
Hrvatska je uoči ulaska u EU u julu prošle godine ograničila primjenu evropskog naloga za hapšenje na krivična djela počinjena posle avgusta 2002. godine što je onemogućilo izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj. Ta odrednica je pod pritiskom EU ukinuta od 1. januara, što je omogućilo hapšenje Perkovića i Mustača.
Obojica od početka tvrde da nemaju veze s ubistvom Stjepana Đurekovića i da su žrtve lažnog svjedočenja bivšeg operativca Vinka Sindičića koji je početkom godine u pismu koje je objavila Perkovićeva odbrana naveo da je kao krunski svjedok njemačkog pravosuđa lažno svjedočio u slučaju Đureković.
( Beta )