Povećati konkurentnost preduzeća u cilju privlačenja robe u luku Bar

Unaprijeđenje željezničke i putne infrastrukture, povećanje efikasnosti Kontejnerskog terminala i generalnih tereta (KTGT), Luke Bar, carinskog i inspekcijskih organa i prilagođavanje cijena kvalitetu usluga, neke su od mjera koje je neophodno preduzeti u cilju privlačenja robe u barsku luku.

Članovi Odbora Udruženja špeditera Privredne komore (PKCG) ocijenili su da kontinuirani pad pretovara ukazuje na sve manju konkurentnost logističkog pravca preko barske luke, dok je izdvajanje KTGT iz Luke Bar, uz neodgovarajuću tehničku podršku i podjelu nadležnosti, dovela je do dužih i skupljih procedura pretovara.

Špediteri su, na sjednici Odbora u PKCG, saopštili da posebno opterećenje za njih predstavlja cijena ugovora za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni Luke Bar od deset hiljada EUR i promjena cjenovne politike KTGT. Cjenovna politika KTGT je promijenjena 1. maja, kada su već bili zaključeni ugovori između špeditera i njihovih komitenata.

„S obzirom na to da se te promjene nijesu desile krajem ili početkom godine, kao što je to bila poslovna praksa, špediteri su u nezavidnoj situaciji, jer su prinuđeni da raskinu ugovore i plate penale ili se odreknu zarade i posluju sa gubitkom kako bi zadržali klijente“, ocijenjeno je na sastanku.

Predstavnik Jadroagenta, Hasan Kolar, smatra da izmijenjena poslovna politika KTGT nije poslovno prihvatljiva.

„Nedavno prihvatanje putničkog broda od KTGT, ukazuje na potrebu uključivanja Luke Bar u pretovar svih tereta za koje ima tehničke mogućnosti“, rekao je Kolar.

Predstavnik kompanije Pacorini, Saša Adamović, smatra da je prodajom KTGT nanijeta šteta, jer je data mogućnost monopolističkog ponašanja.

„Luka Bar je zadržala cijene na istom nivou, dok je KTGT neopravdano poskupio usluge pretovara i zakupa, pri čemu nijesu unaprijedili, niti su dodatno uložili u opremu“, rekao je Adamović.

Predsjednik Odbora i predstavnik preduzeća Montenomaks, Radovan Radulović, naveo je da špediteri ne mogu uticati na poslovnu politiku privatnih firmi i tražio da se preduzećima, u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijentu, omogući da biraju drugog operatera.

Komercijalni direktor Luke Bar, Dragutin Niković, objasnio je da je to preduzeće spremno da se bavi pretovarom i skladištenjem po zahtjevima privrede, ali da nakon privatizacije KTGT postoje ograničenja za pojedine poslove za koje postoji interesovanje.

Špediteri su o visini cijena razgovarali sa Jelenom Milojković, direktorom preduzeća ZZI, koje pruža usluge elektronske komunikacije sa Upravom carina.

Na sjednici je saopšteno da je nakon modernizacije carinskog informacionog sistema povećan broj poruka koje špediteri šalju carinskim ispostavama, a na taj način i troškovi usluga koje pruža ZZI.

Špediteri su naveli da su cijene tih usluga u zemljama regiona znatno niže, da na tržištu drastično padaju i da u Crnoj Gori osam godina nijesu mijenjane. Oni su upozorili i da je upitan način njihovog obračuna, koji bi trebalo unaprijediti u što kraćem roku.

Milojković je kazala da su cijene usluga ZZI-a u Crnoj Gori približne onim u Sloveniji, kao i da će biti razmotren zahtjev špeditera i procijenjeno da li bi im se poslovanje s nižim cijenama isplatilo.

Glavni fitosanitarni inspektor, Rada Šćepanović, je na sjednici Odbora saopštila da je novim Pravilnikom ukinuta obaveza fitosanitarnog nadzora na granici za veliki dio robe biljnog porijekla i da će ona biti kontrolisane na terminalu ili skladištu u mjestu carinjenja.

To, prema njenim riječima, snižava troškove koje špediteri imaju po tom osnovu.

Šćepanović je kazala da je neophodno da se špediteri i uvoznici dosljedno pridržavaju zakonske obaveze da pošiljke koje podliježu kontroli na granici najave 24 do 48 sati ranije, čime će se doprinijeti efikasnijem radu inspekcije.

Na sjednici je, prilikom analize zakonodavstva koje čini okvir za realizaciju spoljnotrgovinskih poslova, ocijenjeno, između ostalog, da je neophodno uvođenje odgovornosti carinarnica i carinskih radnika za greške koje imaju negativan finansijski efekat na poslovanje preduzeća.

( Mina Business )