Od Cetinja do Maljevika: Investitori ne drhte od iznenadnih obilazaka

Kašnjenje brojnih investicionih projekata, na kojima se uglavnom zasniva rast crnogorske ekonomije, počelo je konačno da brine izvršnu vlast čiji predstavnici sada obilaze i upozoravaju investitore.

Iz opozicije, međutim, poručuju da se na investitore ne može uticati obilaskom i obećanjima i da Vlada u posljednjih par godina više pažnje posvećuju promotivnim aktivnostima nego onime za šta je stvarno izabrana.

Sve je počelo u junu obilaskom gradilišta za buduće skijalište u Kolašinu, kada je premijer Duško Marković upozorio izvođače radova na skijalištu Kolašin 1600 i poručio da moraju preduzeti dodatne aktivnosti kako bi nadoknadili zaostatke i realizovali ovaj važan razvojni projekat. Izgradnja žičare je za cijenu od oko 8,98 miliona eura i garantnim rokom od pet godina, u julu prošle godine dodijeljena konzorcijumu koji čine podgorička firma Eminent, čiji je vlasnik Ratimir Saveljić i austrijski Doppelmayr Seilbahnen Gmbh sa podizvođačima.

Marković je ove sedmice ponovo nenajavljeno obišao gradilište turističkog rizorta Kolašin 1600 i kazao da radovi napreduju, ali će ih nadležni organi i u budućnosti pratiti.

I potpredsjednik Vlade Milutin Simović prije dva mjeseca, prilikom posjete Cetinju, poručio je da se mora raditi u skladu sa ugovorenom dinamikom, bez kašnjenja jer su infrastrukturni projekti koji se iz kapitalnog budžeta sprovode na području opštine Cetinje važna pretpostavka za ubrzan privredni razvoj Prijestonice.

Na Cetinju kasni izgradnju novog fudbalskog stadiona i trga i pijace na Njegušima.

Poslanica Demokrata Zdenka Popović za “Vijesti” kaže da se na investitore ne može uticati na način kako to radi Marković, obilaskom i obećanjima.

“Potrebno je zaštititi crnogorsku ekonomiju od sumnjivih investitora, odlučno ispitati i procesuirati sve pojedince ili institucije koje dozvoljavaju upliv prljavog kapitala i blagovremeno sprečavati takve investicije. Svim investitorima koji donose u Crnu Goru zdrav kapital i nove tehnologije omogućiti brzu i efikasnu administrativnu pomoć i stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta. Samo ozbiljnim investitorima je u interesu da investiciju završe u roku jer će i valorizacija te investicije početi onako kako je investitor planirao”, poručila je Popović.

Crna Gora, kako je dodala, može biti atraktivna investitorima danas, ali pitanje je da li će zbog mnogobrojnih biznis barijera biti atraktivna i sjutra.

“Ovo iz razloga što imamo sporu administraciju, lošu infrastrukturu, lošu poslovnu klimu, veliki broj parafiskalnih nameta i ogroman disbalans između uvoza i izvoza. Podsjećam samo da svaku investiciju prati i visok uvoz opreme koja je potrebna za izvođenje radova. Veliki problem čine i investitori sa spornim poslovnim bonitetom. To je i razlog što je veliki broj projekata posebno iz oblasti turizma najavljen ili započet ali nikada nije završen. Takav je slučaj sa hotelom As u Perazića dolu, projekat na Maljeviku vrijedan 300 miliona eura, Plavi horizonti, projekat vrijedan 250 miliona eura, izgradnja podmorskog kabla, auto-put...”, navela je Popović.

Gradnja hotela As u Perazića dolu počela je prije 16 godina i njime se sada bavi Tužilaštvo. Ministarstvo turizma je prije dvije godine podnijelo krivične prijave protiv investitora, kompanije Nega turs, zbog dostavljanja lažne bankarske garancije od tri miliona eura. Budvanska rivijera je u maju 2016. postupajući po nalogu Vlade, podnijela Privrednom sudu tužbu za raskid ugovora o prodaji hotela As.

Zbog kašnjenja Detaljnog urbanističkog plana Maljevik, investitor Sonuba Montenegro više od deceniju na polju pored Sutomora ne počinje gradnju najavljenog luksuznog hotelskog kompleksa. Na Maljeviku je bila planirana gradnja hotelskog kompleksa za koji je Sonuba 2007. od barske Opštine, za 32 miliona eura, kupila 200 hiljada kvadrata zemljišta. Računajući komunalije za buduće hotelsko naselje, u budžet opštine je trebalo je da se slije više od 53,5 miliona eura, a najavljeno je zapošljavanje 1.000 do 2.000 radnika. Opština Bar je 2011. obaviještena da je Sonuba Montenegro, sa kojom je zaključen ugovor o kupovini zemljišta na Maljeviku, promijenila vlasnika, te da je novi vlasnik kompanija Merkur, takođe iz Rusije. Saopšteno je i da je njihov investicioni interes nešto drugačiji od onog koji je definisan tada važećim DUP-om za to područje. Opština Bar je tada, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, počela proceduru za eventualnu izmjenu prostorno-planske dokumentacije.

Iako je kompleks Plavi horizont u Krtolima katarski fond za 25 miliona kupio od HTP Primorje prije osam godina i obećao da će za sezonu 2014. otvoriti novi rizorta sa hotelom pet plus zvjezdica, Qatari Diar je do danas samo srušio stari hotel Plavi horizont i nije podigao nijedan novi objekat. Na tom prostoru je planiran rizort vrijedan 270 miliona eura.

U Vladinoj Informaciji o realizaciji prioritetnih projekata u oblasti turizma za period od januara do juna 2018. godine, navodi se da je Qatari Diar do sada uložio 67,1 milion eura. U Vladinoj Informaciji piše da su „otvorena pitanja koja mogu uticati na dinamiku relizacije projekta“ i dalje pretvaranje prava korišćenja nad tri velike parcele u okviru kompleksa koje je HTP Primorje prodalo Qatari Diaru u pravo svojine katarskog fonda, a za što se postupak još vodi kod tivatskog odjeljenja Uprave za nekretnine. Problem je i okončanje sudskih sporova sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na parcelama. Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura, a završetak radova planiran je do kraja 2018. godine. Međutim, Italijanska kompanija Terna do sada je položila jednu žilu podmorskog interkonektivnog kabla kapaciteta 500MW, odnosno jednu od ugovorene dvije žile, ukupnog kapaciteta 1000 MW.

Iz SDP-a upozoravaju da javnost često ostaje uskraćena za odgovore na veoma bitna ekonomska pitanja, poput katastrofalne akcizne politike, povećanja poreza i nameta, neriješenih problema vezanih za privatizacije i drugih dok ministri obilaze domaćinstva sa nekoliko grla stoke, otvaraju seoske vodovode ili pogone sa po pet radnih mjesta.

“Vlada i njeni predstavnici još ne daju odgovore koje oštetio državu za tri miliona eura kod lažnih garancija za hotel As i zašto je on i poslije 16 godina opasna skalamerija u Perazića dolu. Nema odgovora ni na to čijom je greškom ‘zaboravljena’ petlja na autoputu koja će građane koštati 30 milliona eura. Niti zašto se kasni sa projektom autoputa iako je novac obezbijeđen”, rekao je “Vijestima” član Predsjedništva i portparol SDP-a Mirko Stanić.

Ministar saobraćaja Osman Nurković najavio je u junu mogućnost da će autoput kasniti. Razlog je vjerovatno petlja Smokovac, koja nije bila sastavni dio idejnog projekta, već je naknadno projektovana. Stanić dodaje da nema projekata koji će otvoriti radna mjesta u proizvodnji i industriji, a rast se zasniva na kreditima ili na osnovu vremenskih prilika (povećanje proizvodnje struje iznosi 97 odsto ove godine, zahvaljući kišnoj godini).

“Brojni su i drugi problemi, pogotovo u oblasti turizma, drvoprerade, poljoprivrede i izgradnje infrastrukture, a u pojedinim opština na sjeveru nije realizovano ni 10% onoga što je obećano”, naveo je Stanić.

Značajno kasni i izgradnje hotela Kristal Rivijera u Petrovcu. Ugovor o zajedničkom ulaganju između Budvanska rivijere i firme Euromix tours zaključen je krajem maja 2011. Predviđeno je da od ukupno 269 smještajnih jedinica u budućem hotelu, 48 smještajnih jedinica pripadne odvojenom hotelu Kristal i pređe u vlasništvo Budvanske rivijere. Rok za završetak odvojenog hotela bio je 1. oktobar 2016.

“Poslije zastoja od skoro tri godine nastavljeni su radovi na izgradnji hotela Kristal Rivijera u Petrovcu. Kada je riječ o projektnim aktivnostima planiranim Kapitalnim budžetom za 2018. godinu, koji se realizuju na sjeveru Crne Gore, neophodno je ubrzati dinamiku realizacije istih, bez obzira na ograničenja uzrokovana sporom realizacijom ugovora sa izvođačima radova zbog vremenskih neprilika, kao i okončanja žalbenih postupaka koji se vode kod Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki”, navodi se u Vladinoj Informaciji o realizaciji prioritetnih projekata u oblasti turizma.

Kasni i izgradnja turističkog kompleksa Montrose na hercegnovckom dijelu ostrva Luštica, vrijednog 210 miliona eura. Ugovor o dugoročnom zakupu hercegnovskog dijela poluostrva Luštica potpisan je 11. septembra 2009. godine, ali je stupio na snagu 26. avgusta 2013, potpisivanjem protokola o njegovoj pravnosnažnosti.

Konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited zakupio je 520 hiljada kvadrata zemljišta, za gradnju turističkog kompleksa visoke kategorije. Investitor se obavezao da će izgraditi hotel visoke kategorije, brenda Ritz-Carlton i 29 luksuznih vila sa pratećim ugostiteljskim i trgovinskim prostorima, na 70 hiljada kvadrata korisne površine.

Ugovorom i aneksom Northstar se obavezao da će u narednih pet godina u prvu fazu projekta investirati 141,8 miliona eura. Investitor nije mrdnuo dalje od adminsitrativne pripreme, a ključno opravdanje je nedostatak infrastrukture.

Iz Vlade su u julu kazali da očekuju da će kompanija Northstar u dogovorenom roku realizovati investicionu obavezu i da opcija raskida ugovora o dugoročnom zakupu neće biti razmatrana. Naveli su da je investitor ispunio ugovorne obaveze za čiju realizaciju su postojale pretpostavke, pa je u skladu sa tim uplatio avansnu zakupninu od dva miliona eura, u skladu s aneksom dva ugovora, zaključenim u februaru, a “ozbiljnost koju je investitor do sada pokazao u ispunjenju prvog dijela obaveza proisteklih iz aneksa dva, uliva sigurnost u pogledu ispunjenja njegovih preostalih obaveza”.

Stanić: Nafte nema pa gradimo skupi autoput

Stanić smatra da Vlada bježi od glavnog problema - neodživosti postojećeg enonomskog modela, jer ekonomija u kojoj se ne proizvodi bilo kakva roba višeg stepena obrade ne može biti perspektivna, osim ako ne nađete naftu.

“Kako je za sada nijesmo našli, pokazuje se da je Vlada sve karte bacila na izgradnju skupog autoputa i razvoj turizma koji ne može biti dovoljan za jačanje ekonomije, nego je zbog niske prihodne stope čak i operezovan najnižom poreskom stopom od sedam odsto”, kaže Stanić, i dodaje da se SDP se zalaže za reindustrijalizaciju Crne Gore, značajno povećanje aktivnosti u poljoprivredi i jaču ulogu države u ekonoskom razvoju kroz ulaganja u instrastrukturu (luke, aerodrome) i energetski sektor.

Upozorava da se Crna Gora nalazi u ekonomskoj stagnaciji, jer prosječna plata miruje ili čak opada u posljednem periodu, tako da se skoro nije mijenjala od 2012-te godine. “To je najmjerljiviji dokaz ekonomskog razvoja države, a svjedoci smo da su minimalna i prosječna zarada u zemljama poput Rumunije, Hrvatske, Bugarske ili Srbije povećane i za po 60% u ovom periodu”, rekao je Stanić.

Promijeniti ekonomsku strategiju

Popović upozorava da gotovo svi makroekonomski pokazatelji ukazuju da crnogorska ekonomija raste samo statistički.

“Bez promjene ekonomske strategije nema sigurnog i realnog kontinuiranog ekonomskog rasta. Dakle, bez razvoja malog i srednjeg biznisa posebno u oblasti proizvodnje i prerade naročito u sektoru poljoprivrede i energetike nema realnog rasta ekonomije. Strane direktne investicije i investicioni projekti uopšte utiču na rast BDP-a ali, to je ograničenog karaktera”, kazala je Popović.

( Biljana Matijašević )