Godina od izvještaja "Pet ubica biznisa: Napredak daleko od željenog

Efekti na suzbijanju sive ekonomije su diskutabilni, regulatorni okvir je poboljšan ali mora biti bolji, bankarske kamate na kredite su i dalje veoma visoke, smatra predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović za “Vijesti” povodom godinu dana od izdavanja njihovog dokumenta “5 ubica biznisa” i Izvještaja “Stvaranje ambijenta za održivi razvoj preduzeća“. Oba dokumenta su urađena uz saradnju sa Međunarodnom organizacijom rada.

“Pet ubica biznisa”, odnosno ključnih problema za obavljanje poslovnih aktivnosti prema anketi privrednika, bili su: neadekvatan regulatorni okvir, otežan pristup finansijskim sredstvima, velika zastupljenost sive ekonomije, postojanje korupcije u svim oblastima i na svim nivoima i nesklad između obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada u radu.

Mitrović je naveo da sada, u saradnji sa MOR-om, pripremaju detaljniju analize dva od pet “ubica biznisa” - regulatorni okvir i sivu ekonomiju. Očekuje da će ovu studiju završiti do kraja godine.

“Moram konstatovati napore koje Vlada i druge institucije čini po pitanju prepoznavanja i eliminisanja biznis barijera, naročito kroz rad Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta. Savjet je, na primjer, na inicijativu UPCG formirao posebnu radnu grupu koja se bavila problemima glabalne usklađenosti odluka lokalnih uprava o fiskalitetima na lokalnom nivou sa zakonskim ovlašćenjima, neujednačenom praksom i ekonomskom (ne)opravdanošću takvih odluka u pogledu vrste i visine pojedinih fiskaliteta. Rezultat tog rada je izuzetno kvalitetan dokument „Analiza fiskaliteta na lokalnom nivou“. Međutim, sada treba preduzeti konkretne aktivnosti i mjere i sprovesti u djelo zaključke do kojih se tom analizom došlo, a koji se praktično u potpunosti poklapaju sa preporukama iz dokumenta '5 ubica biznisa'“, naveo je Mitrović.

On kaže da bi Savjet sličnu analizu trebalo da uradi i sa fiskalitetima i parafiskalitetima na državnom nivou i da bi oni potvrdili navode UPCG o neopravdanoj i prekomjernoj opterećenosti privrede raznim dažbinama i procedurama.

Privrednicima veliki problem prave česte izmjene zakona i podzakonske regulative, jer poslovanje čini nepredvidivim i nesigurnim. Mitrović je naveo da je i dalje praksa da se uz zakonske projekte ne donose istovremeno i podzakonska akta, što često dovodi do neusklađenosti propisa i nadležnosti.

On je naveo da su po pitanju sive ekonomije preduzete određene aktivnosti i mjere, ali da su ostvareni efekti diskutabilni. Naveo je primjer Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, čiji je incijator bila UPCG. Njegova svrha je trebalo da bude sprečavanje neregistrovanih djelatnosti, ali se, kako je kazao, u kanačnoj verziji samo nekoliko članova bavi njome, a većina opet registrovanim preduzetnicima, zbog čega će “problemi neformalne ekonomije i dalje opstati u istom ili većem obimu”.

Kamate neprihvatljivo visoke, ako banke nastave ovako postaće agencije za nekretnine

Ukoliko se banke u Crnoj Gori konačno ne probude i aktiviraju po pitanju prilagođavanja svojih kreditnih politika potrebama privrede, a prvenstveno potrebama mikro, malih i srednjih preduzeća (MSP), banke će vremenom prerasti u svojevrsne “agencije za prodaju nekretnina”, kazao je Mitrović.

Jedna od “ubica biznisa” prije godinu bila je i nedostupnost finansijskih sredstava i loši uslovi kreditiranja.

“U trenutnoj ekonomskoj situaciji, sa privrednim aktivnostima koje su na veoma niskom nivou, uslovi za dobijanje kreditnih sredstava kod komercijalnih banaka još uvijek nisu prilagođeni potrebama MSP. Kao što je predstavljeno u našem dokumentu „5 ubica biznisa“, a prema istraživanju koje je tokom 2013. godine sprovela UPCG, čak 98% preduzeća je kao problem u poslovanju navelo pristup finansijama. Ovaj problem kao i otežana naplata potraživanja reflektuju se i na cjelokupno poslovanje privrede i u velikoj mjeri ugrožavaju likvidnost i umanjuju mogućnost preduzeća da šire svoje privredne aktivnosti”, kazao je Mitrović.

Prvi problem koji preduzeća pepoznaju u ovom dijelu je, kako navodi, visina traženog kolaterala, koji je za većinu preduzeća, nerealno visok. “Drugi problem kod dostupnosti finansijskih proizvoda je visina kamatnih stopa koja je i dalje visoka i neusklađena sa potrebama privrede. Prema riječima članova UPCG, u poređenju sa njihovom dinamikom poslovanja, trenutna visina kamatne stope je neprihvatljiva i neodrživa za privredu.

Moramo istaći da je jasno da je Crna Gora malo tržišta, a da je bankarski rizik pri dodjeli kreditnih sredstava mikro, malim i srednjih preduzećima najveći”, naveo je Mitrović i on očekuje da banke svoje cijene u uslove kreditiranja prilagode mogućnostima privrede.

Gorak osjećaj zbog “Budi odgovoran”

Mitrović je naveo da je akcija „Budi odgovoran “ imala efekte naročito po budžet, zbog značajne sume koju je država prihodovala od kazni.

“Međutim, i ovdje imamo problem nesrazmjernih kazni u odnosu na težinu prekršaja ili ekonomsku snagu subjekata kontrole, tako da uz postojanje drugih prisutnih pojava, kao što su selektivno vršenje kontrola i izricanje kazni, te preduzimanje mjera samo prema registrovanim subjektima (dok u neposrednoj blizini nesmetano radi neko ko nema nikakvu dozvolu), privredni subjekti imaju „gorak osjećaj“ u pogledu pravičnosti sprovođenja ove akcije”, kazao je Mitrović navodeći da takav pristup ne može riješiti gorući problem – crno tržište u vidu neregistrovanog biznisa. Saopštavanjem podataka o velikim iznosima naplaćenih kazni, stvara se, kako je rekao, slika da se akcija vodi samo zbog ubiranja tih prihoda. On je naveo da je potreban sistemski pristum problemu i značajno smanjenje dažbina za registrovane privrednike.

( Goran Kopor )