Kako spriječiti da se Google ponaša monopolistički
Najbolji propis ili politika tržišne konkuretnost treba da bude pažljivo prilagođen sa specifičnim uslovima svake oblasti industrije
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju je francuski profesor Žan Tirol za analizu "moći i prilagođavanja tržišta", saopšteno je danas u Stokholmu.
Tirol se prije svega bavio pitanjem kako spriječiti da se firma ponaša monopolistički u situacijama kada kompanija dominira dijelom tržišta. To se odnosi na Google i slične gigante
"Tirol, koji je jedan od najuticajnijih ekonomista našeg vremena, sproveo je značajna teoretska istraživanja u brojnim privrednim oblastima, ali nam je, iznad svega, pojasnio kako da shvatimo i prilagodimo industriju s moćnim firmama na tržištu", navodi se u saopštenju švedske Kraljevske Akademije nauka. Francuski stručnjak je, sredinom 80-ih godina, svojom analizom predstavio opšti okvir prilagođavanja industrije s jakim tržištem, čime "vlade mogu bolje da ohrabre jake firme da postanu produktivnije i da istovremeno ne ugrožavaju konkurenciju i kupce". Najbolji propis ili politika tržišne konkuretnost treba da bude pažljivo prilagođen sa specifičnim uslovima svake oblasti industrije. U seriji članaka i knjiga, Tirol je napravio "generalni okvir za projektovanje takve politike koja se može primijeniti u brojnim industrijskim oblastima, počev od telekomukacija to bankarstva", navodi se u saopštenju. Prije Tirola, ekonomisti su predlagali jedinstvene principe za sve vrste industrije, među kojima je zabrana saradnje između nekih konkuretnih preduzeća i ograničavanje cijena za monopoliste. "Tirol je teoretski dokazao da takva pravila dobro funkcionišu u određenim uslovima ali ne u svim. Ograničavanje cijene može da ohrabri jake firme da smanje troškove, što je dobro, ali omogućava i stvaranje prekomjernog profita, što je loše za društvo", ocijenila je švedska akademija i dodala da je francuski ekonomista odredio "najbolje prilagođavanje" tržišta. Žan Tirol (61) predaje na Univerzitetu u Tuluzu i ima počasni doktorat sa Slobodnog univerziteta u Briselu, kao i sa univerziteta u Montrealu i Manhajmu. Završio je prestižnu Politehničku školu u Francuskoj i posjeduje dvije doktorske titule koje je stekao na pariškom univerzitetu i na Institutu tehnologije u Masačusetsu na temu "Matematika u privrednom odlučivanju". Njegova uža polja istraživanja su industrijska privreda, korporativne finansije, međunarodna ekonomija i odnos između privrede i psihologije.
( Beta )