Belgijska vlada položila zakletvu: "Kamikaza ili švedska koalicija"

Nova belgijska vlada desnog centra položila je danas pred kraljem Filipom zakletvu čime je stupila na dužnost, a time je okončana višemJesečna blokada poslije izbora od 25. maja, javile su agencije.

Na čelu novog kabineta ministara je frankofoni 38-godišnji liberal Šarl Mišel iz Reformatorskog pokreta (MR), predstavnik poznate belgijske političke dinastije i sin bivšeg ministra i eurokomesara Luja Mišela.

Sastav Vlade uslovio je da je mediji nazivaju "kamikaza-koalicijom", dok njeni članovi radije govore o "švedskoj koaliciji", po partijskim bojama i simbolima, koji odgovaraju zastavi Švedske.

Asošijeted pres navodi da je uprkos nadmoćnoj pobjedi, nacionalistička Nova flamanska alijansa (N-VA) Barta de Vevera, dozvolila da frankofoni političar vodi tu jezički podijeljenu zemlju drugi put zaredom.

Rojters ističe da je ova vlada različita od dosadašnjih po mnogo čemu - prva je uključila flamansku partiju N-VA, prva je u kojoj nisu socijalisti od 1988, a prva je i po tome što je u njoj samo jedna frankofona partija od 1958. godine.

Mišel je, takođe, najmlađi premijer od 1841. godine.

Ukupno je u novoj vladi 14 ministara i četiri državna sekretara, a šef diplomatije i vicepremijer ostao je Didije Rejnders.

Drugi vicepremijer i ministar za privredu i zapošljavanje biće bivši predsjednik regionalne flandrijske vlade Kris Peters, a ministar finansija je Johan Van Overtveld.

Ministar odbrane je Stiven Vandeput a unutrašnjih poslova i vicepremijer Jan Jambon.

Britanska novinska agencija navodi da je četvorna koalicija - u kojoj su još i partija desnog centra Hrišćanske demokrate i Flamanci (CD&V) i Partija otvorenih liberala i demokrata (OVLD), formirana nakon što je separatistička N-VA ublažila zahtjev za širom autonomijom Flamanaca koji govore holandski, što je kao tema dominiralo belgijskom politikom posljednjih godina.

Međutim, N-VA je našla način da isključi frankofone socijaliste, koji su participirali u vladi posljednjih 26 godina a koje neki među bogatijim Flamancima optužuju za prelivanje novca u zavisne južne djelove zemlje.

Među glavnim tačkama programa novog kabineta je reforma sistema socijalnog osiguranja i reforma penzijskog sistema.

Vlada je, između ostalog, obećala da će povećati granicu za penzionisanje sa 65 na 66 godina u 2020. i na 67 godina u 2030. godini, kao i da će smanjivati troškove kako bi se uravnotežio nacionalni budžet do 2018. i smanjili dugovi.

Od približno 11 miliona stanovnika oko 60 odsto belgijskog stanovništva su Flamanci a približno 40 odsto frankofoni Valonci na jugu.

( Tanjug )