Zašto se ne ulaže u Univerzitet Crne Gore?

Ako se privatnom univerzitetu ili fakultetu za rad daju pare građana, takva ustanova više ne smije biti privatno vlasništvo, poručila je profesorica Filozofskog fakulteta Tatjana Bečanović.

Nezvanično i sramežljivo ovaj stav podržava većina profesora na Univerzitetu Crne Gore, ali o tome ipak rađe ne govore. Rijetki, koji u razgovoru za “Vijesti” podržavaju ovaj stav, još poručuju da je državi ipak bolje da više ulaže u državnu ustanovu.

Vlada je prošle sedmice utvrdila Predlog zakona o visokom obrazovanju, koji predviđa da se iz državne kase finansiraju i privatni fakulteti za koje Vlada procijeni da su od javnog interesa. Zbog takve norme, Skupština je prošlog ljeta glasovima SDP-a i opozicije vratila Ministarstvu prosvjete zakon na doradu.

Prema informacijama “Vijesti”, ministri iz SDP-a su glasali za ovaj zakon, što nagovještava da će ovoga puta dobiti većinu i u parlamentu. Sporna norma predviđa finansiranje studenata na studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama ukoliko to procijeni Vlada.

"Neprirodno je da država finansira privatnu ustanovu. To ne može biti privatno ako njegovo funkcionisanje finansiraju građani. Međutim, potpuno je jasno da je ova norma ostala u Predlogu zakona, jer pojedini univerziteti pripadaju moćnom čovjeku koji vedri i oblači Crnom Gorom”, poručuje Bečanovićeva.

Profesor Građevinskog fakulteta Radenko Pejović rekao je da se ovom normom na mala vrata uvodi finansiranje privatnih ustanova, iako je logično da država ulaže u kadrove koji joj nedostaju.

“Državni univerzitet je u jako nepovoljnom položaju, a finansiranje je svedeno na minimum. Država čak ne može da pokrije ni trošak za plate zaposlenih, a kamoli ostale”, ocijenio je on.

Pejović, bivši predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, smatra da trenutno na privatnim ustanovama ne postoji studijski program koji nije isti ili bar sličan sa nekim od odsjeka UCG.

“Logično je da država prvo izmiri potraživanja državne ustanove, pa onda finansira privatne. S obzirom na to da trenutno nema novca ni za državni, nijesam siguran na koji način se ova norma može realizovati”, poručuje Pejović.

Kriterijume za utvrđivanje studijskih programa od javnog interesa na privatnim ustanovama propisuje Vlada, uz prethodno mišljenje Savjeta za visoko obrazovanje. Prema Predlogu zakona, Vlada donosi odluku o studijskim programima od javnog interesa na privatnim ustanovama za svaku godinu.

Još malo pa ćemo pomagati i privatne srednje škole

Bivši član Savjeta za visoko obrazovanje i profesor Filozofskog fakulteta Šerbo Rastoder smatra da ukoliko država ima interes, treba da inicira otvaranje novih studijskih programa na državnom Univerzitetu, a ne da finansira privatne. “Pare poreskih obveznika se rasipaju i daju vlasnicima kapitala. To je apsurd neoliberalne ekonomije, koja bi sjutra mogla dovesti do otvaranja privatnih osnovnih i srednjih škola koje će takođe pomagati građani. Ne znam za sličnu praksu u svijetu”, kazao je Rastoder. On je naglasio da se zbog toga nekad na sjednicama Savjeta za visoko obrazovanje jako protivio takvoj normi.

( Tina Popović )