Zašto kasne male hidroelektrane?

Crna Gora je nakon četiri višegodišnje tenderske procedure koje je trebalo da privuku ulaganja u prozvodnju struje iz obnovljivih izvora dobila samo jednu malu hidroelektranu (mHE). Iz Vlade su ranije slali optimističke prognoze o prvim kilovat-satima iz mHE koje će da se grade. Tako su male hidroelektrane, sa čijim graditeljima je 2008. godine potpisan ugovor o koncesiji po kombinovanom DBOT aranžmanu sagradi-koristi i vrati državi poslije 30 godina najavljivane za dvije ili tri godine. To bi značilo da je osam takvih elektrana već prije tri godine trebalo da bude u pogonu. Ipak, uz sedam starih malih elektrana koje su vlasništvo EPCG i norveške kompanije NTE, od prošle godine radi samo još jedna "Jezerštica”, na rijeci Bistrica u beranskoj opštini. Podsticaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u koje spada i hidro-energija, daju i građani Crne Gore, plaćajući kontribuciju kroz račune za električnu energiju, ali je pitanje zašto država ne “pogura” ove važne projekte. Odgovor na to pitanje nijesmo dobili od Ministarstva ekonomije, koje upravlja tim procesom. Taj resor je u posljednjem izvještaju Vladi naveo da je u "procesu realizacije" 21 ugovor o koncesiji za gradnju 41 mHE. „Prva mHE puštena je u rad u martu prošle godine, a brojni projekti izgradnje malih elektrana sada se nalaze u finalnoj fazi realizacije. Dakle, realizacija ugovora o koncesiji sa prva dva tendera, nakon što su se stekli uslovi za dobijanje dozvola, odvijaju se utvrđenom dinamikom”, kažu u Ministarstvu. Ugovori o koncesiji sa trećeg tendera i na osnovu samoinicijative su, kako su dodali, zaključeni početkom ove godine i u toku je pribavljanje dokumentacije za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova. Više koncesionara se, prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti”, Vladi žalilo na niz problema koji ometaju gradnju elektrana, ali nijesu spremni da javno govore o tome. „Iz stalne komunikacije sa koncesionarima obaviješteni smo da neki od njih nailaze na problem nedostupnosti kreditnih linija ili finasijskih sredstava, ali da te i slične probleme uspijevaju blagovremeno da riješe”, naveli su iz Ministarstva. Država je zakonom garantovala otkup proizvedene električne energije iz mHE, cijenu otkupa, kao i period otkupa u trajanju od 12 godina. U informaciji koju je nedavno proslijedilo Vladi, Ministarstvo ekonomije je navelo da postoje problemi i sa građevinskim dozvolama i predložilo da ona utiče na Ministarstvo održivog razvoja i turizma, nadležno za te dozvole, kako bi se procedure ubrzale, jer je izmjenama zakona rok za izdavanje smanjen. U Ministarstvu kažu da su ugovorima o koncesiji za poljednja dva tendera jasno definisane tri faze realizacije koje traju tri i po godine. Izgradnja malih elektrana “teška” oko 110 miliona eura Na pitanje kolika će koštati izgradnja malih hidro-elektrana u Ministarstvu ekonomije kažu da se radi o sumi od oko 110 miliona eura.

„Radi se o okvirnim procjenama i iznosi mogu da variraju zavisno od opreme, rješenja priključenja objekta na eleketrodistributlvnu mrežu, kao i načina rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Na osnovu dostavljenih informacija od strane investitora, najveća vrijednost investicija je za projekat izgranje mHE na vodotoku Bistrica i iznosi 13,3 miliona eura”, piše u odgvoru Ministarstva na pitanja “Vijesti". Objasnili su da je jedna od obaveza koncesionara i dostavljanje bankarske garancije kao garancije za dobro izvršenje obaveza iz ugovora. „U skladu sa tim, svi koncesionari su dostavili bankarske garancije, jer njihov izostanak podrazumijeva pokretanje procedure raskida ugovora. Trenutno je najveći iznos bankarske garancije kojim je obezbijeđen ugovor o koncesiji 200.000 eura, ali ta vrijednost se mijenja u zavisnosti od vrijednosti investicije za period koji je definisan ugovorom”, rekli su iz Ministarstva. Koncesionari obavezni da izgrade i infrastrukturu Male hidroelektrane obično se grade u slabo razvijenim krajevima, gdje je nerazvijena i putna i elektroenergetska infrastruktura, pa je koncesionarima pored obaveze izgradnje objekta nametnuta i obaveza izgradnje infrastrukture, konstatuje se u Informaciji o realizaciji projekata gradnje mHE, koju je Vlada razmatrala na sjednici od 18. septembra. „Imovinsko-pravni odnosi na zemljištu na kojem je predviđena izgradnja priključka do postojeće elektroenergetske mreže se rješavaju nakon dobijene koncesije, a u zavisnosti od dobijenih elektroenergetskih uslova od EPCG”, rečeno je u informaciji.

Navode da Zakon o energetici propisuje da ako zbog tehničkih ograničenja nije moguće priključenje objekata korisnika sistema na prenosni ili distributivni sistem i u slučaju da planom razvoja sistema nije predviđena izgradnja potrebne infrastrukture ili je planirana za kasniji period, korisnik sistema, odnosno investitor može o svom irošku da izgradi infrastrukturu za priključenje.

( Rajko Milić )