MMF: Prijeti nam osrednji rast i visoka nezaposlenost

Globalna ekonomija mogla bi zaglaviti na putu 'osrednjeg rasta', uz ogromnu zaduženost i visoku stopu nezaposlenosti ako političari ne otvore tržišta rada, ne obezbijede ulaganja u infrastrukturu i ne izmijene fiskalne politike, upozorila je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) uoči zajedničke sjednice te organizacije i Svjetske banke.

Kristina Lagard ocjenjuje da je eurozona posebno u opasnosti da zaglavi na putu slabog rasta, dok muku muči s visokom stopom nezaposlenosti i niskom inflacijom, pišu Hina i Tportal.

Među rijetkim svijetlim tačkama izdvaja SAD, iako je tamošnji oporavak od recesije koja ih je pogodila od 2007. do 2009. najslabiji čak od Drugog svjetskog rata.

Lagard je kazala da je japanska "abenomika" na mukama, posebno nakon što je treća najveća svjetskaekonomija u drugom kvartalu ove godine zabilježilo pad od čak 7,1 odsto na godišnjem nivou, ukazujući na rastuće rizike za globalnu ekonomiju uoči redovnih jesenskih zasjedanja MMF-a i Svjetske banke ove sedmice u Vašingtonu.

Lagard je zbog toga pozvala vlade da preduzmu odvažne mjere i unesu 'novi zamah' kako bi se podupro posustali ekonomski rast, šest godina nakon izbijanja globalne finansijske krize.

MMF će ovih dana vjerovatno smanjiti prognoze za svjetsku ekonomiju iz jula, prema kojima je za ovu godinu prognoziran rast od 3,4 odsto, a za 2015. od 4 odsto.

"Naš glavni posao je pomoći globalnoj ekonomiji da prebaci u veću brzinu i prebrodi za sada razočaravajući oporavak, koji je krhak, neujednačen i pritisnut rizicima", kazala je Lagarde.

Čelnica MMF-a poziva na sprovođenje odvažnijih ekonomskih reformi makar dvije godine, ali nastojanja da se krene u konkretne akcije u eurozoni spriječene su oklijevanjem Njemačke da prihvati podsticajnu politiku.

Najviše zabrinjava eurozona, Njemačka odbija savjete za povećanje potrošnje

Eurozona će vjerovatno biti istaknuta kao glavno područje zabrinutosti na predstojećim sastancima MMF-a i Svjetske banke, nakon što se na prošlomjesečnom sastanku grupe 20 vodećih ekonomija svijeta (G20) ponovno nije uspio postići dogovor o konkretnim mjerama, najviše zbog otpora Njemačke - dominantne političke i industrijske sile u Evropi.

Uprkos svim podsticajnim mjerama Evropske centralne banke (ECB), ekonomija eurozone stagnira na rubu recesije, dok Njemačka, uprkos sve većem pritisku, i dalje ne pokazuje namjeru da poveća potrošnju i tako podstakne rast.

ECB, MMF, SAD, Evropska komisija i partneri iz eurozone već mjesecima pozivaju Berlin da iskoristi budžetska sredstva ili 'fiskalni prostor', kako to ekonomisti nazivaju, za podsticanje ekonomije putem smanjenja poreza i povećanja investicija u obnovu puteva, željezničkih pruga, energetsku i telekomunikacionu mrežu.

Međutim, kancelarka Angela Merkel i dalje odlučno uzvraća na te pozive s 'ne'. Iako većina analitičara smatra da bi Njemačka sebi mogla priuštiti povećanu potrošnju, Berlin navodi nekoliko razloga zbog čega to ne želi učiniti: Prvo, Njemačka želi vlastitim primjerom pokazati kako se poštuju zadati fiskalni ciljevi. Kredibilitet eurozone zavisi od toga koliko vlade poštuju svoja obećanja, poručuje Berlin.

Nadalje, Njemačka ima manje fiskalnog prostora nego što se misli, jer se njeno stanovništvo smanjuje i stari, stoga mora imati viškove kako bi finansirala penzioni i zdravstveni sistem.

I treće, problemi ekonomije eurozone, smatra Berlin, leže više na strani ponude nego potražnje. Strukturne reforme na tržištu rada, u pravnom, penzionom i socijalnom sistemu kako bi se povećala konkurentnost jedini su način za postizanje održivog oporavka ekonomije. A povećana javna potrošnja finansirana zaduženjima smanjila bi pritiske na te nužne reforme, poručuje Berlin.

Prijete geopolitički i finansijski rizici

I dok Njemačka odlučno odbija da poveća javnu potrošnju, Francuska i Italija zalažu se upravo za to, kao i popuštanje zadatih fiskalnih pravila kako bi mogle povećati potrošnju države i tako podstaći rast njihovih ekonomije. Nastavak te rasprave očekuje se i na predstojećem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke.

U međuvremenu, Lagard je takođe upozorila na rastuće geopolitičke rizike po globalnu ekonomiju usljed kriza vezanih uz ebolu, Ukrajinu, Bliski istok i neke dijelove Azije.

Upozorila je i na finansijske rizike, u kontekstu okončanja programa štampanja novca u SAD-u i Velikoj Britaniji, dok Evropa i Japan nastavljaju svoj program monetarnih podsticaja.

Ujedno je upozorila i na rizik od mogućeg nastanka 'mjehura' na finansijskim tržištima kao posljedice ubrizgavanja novca u finansijske sisteme kojima su centralne banke na globalnom nivou podržale rast cijena imovine dok su ekonomije ostale slabe.

( Vijesti online )